2395
Na temelju članka 88.
Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o
prostornom utvrđenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 6.
srpnja 2007. godine.
Klasa:
011-01/07-01/63
Urbroj:
71-05-03/1-07-2
Zagreb, 13. srpnja.
2007.
Predsjednik
Stjepan Mesić, v.
r.
I. OPĆE
ODREDBE
PREDMET
ZAKONA
Članak
1.
(1) Ovim se Zakonom
uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti
i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim
postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.
(2) Sustav prostornog
uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje
stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provođenja
dokumenata prostornog uređenja te uređenje građevinskog
zemljišta.
(3) Prostornim uređenjem
se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih,
kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom
dobru na načelu integralnog pristupa prostornom
planiranju.
(4) Gradnja u smislu
ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina
koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju
tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona
koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na
rekonstrukciju, uklanjanje i održavanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(6) Odredbe ovoga Zakona
ne primjenjuju se na projektiranje, građenje, uporabu i uklanjanje rudarskih
objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.
POJMOVI
Članak
2.
(1) Pojedini pojmovi u
smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
A.
Prostorno uređenje
1.
Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada,
grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog
naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,
1.1. Izdvojeno
građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog
grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan
građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez
stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i
groblja,
1.2.
Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega
građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih
i funkcionalnih utjecaja,
1.3.
Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i
druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene
čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog
područja čine prostornu cjelinu,
1.4.
Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih
neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000
m2,
2.
Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je
izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje
javnih površina,
3.
Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je
izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi
oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te
izgraditi, odnosno urediti,
4.
Dijelovi (etaže) i visina građevine:
4.1.
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini,
odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje
građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda
kata ili krova),
4.2.
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje
građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan
terena,
4.3.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja, odnosno suterena,
4.4.
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja,
4.5.
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor
nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova,
4.6.
Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i
uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg
ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2
m,
4.7.
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog
i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše
točke krova (sljemena),
5.
Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se
osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete
života u naselju ili korisnicima na određenom području,
6.
Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima
neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa,
energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara
ili zaštite okoliša,
7.
Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine,
koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa,
8.
Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat
međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava
prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina,
9.
Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog
krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,
10.
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu
zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima
građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih
propisa,
11.
Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno
uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom
prostornog uređenja,
11.1.
Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina
podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo,
sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati
i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne
namjene,
11.2.
Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih
funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,
12.
Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta
prostornog uređenja,
13.
Obalna crta je crta plimnog vala na obali,
14.
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena
cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i
donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,
15.
Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s
uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim
katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog
tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina,
16.
Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i
priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba
zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog
uređenja,
17.
Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih
i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području
(gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci
koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna
nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja),
18.
Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti
prostornog uređenja, odnosno građenja,
19.
Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i
pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta,
parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u
naselju, rekreacijske površine i sl.),
20.
Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika
građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a
kojom se osigurava pristup do građevnih čestica,
21.
Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do
kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi,
22.
Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene
namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira
izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana,
23.
Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem
ljudi,
24.
Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i
tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na
temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora,
zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena
prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru,
uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za
ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
25.
Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu
cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim
planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i
drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih
čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne
samouprave za potrebe površina javne namjene,
26.
Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu
promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka
degradiranih naseljenih i drugih područja,
27.
Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za
građenje u skladu s prostornim planom,
28.
Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju
kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta,
29.
Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema
posebnom zakonu,
30.
Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se
određuje ili mijenja stanje u prostoru,
31.
Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava
prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje
zemljišta,
B.
Gradnja
32.
Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se
iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način
kojim su stabilizirane točke planirane građevine,
33.
Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu
je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar,
izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu,
34.
Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge
površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće
tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja,
odnosno izvode radovi održavanja građevine,
35.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja
građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina,
rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,
35.1.
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se
utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se
mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima
je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela
građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog
procesa i sl.),
35.2.
Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja
bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja
usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je
izgrađena,
35.3.
Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni
proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio
građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za
građevinu odvojiti od građevine,
35.4.
Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine
ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog
otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada
nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta
na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje,
36.
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od
građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s
ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili
samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao
građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
37.
Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o
zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš,
38.
Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova
svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo
površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova
u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i
ograde,
39.
Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta
vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na
terenu unutar građevne čestice,
40.
Oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi
od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi
tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena
građevina,
41.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili
drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s
njom izjednačena,
42.
Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili
drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,
43.
Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi
organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće
tehnologije građenja,
44.
Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom,
45.
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki
povezanih građevina,
46.
Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj
blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne
čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš
dotadašnje građevine,
47.
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi,
odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna
građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici,
mostovi i sl. građevine),
48. Zgrada čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 su zgrade u čiju se
građevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih građevina ako se
grade na istoj građevinskoj čestici.
(2) Ministarstvo je u
ovom Zakonu ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo, a
ministar je ministar nadležan za prostorno uređenje i
graditeljstvo.
(3) Nadležno upravno
tijelo je tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje
obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog
uređenja i građenje.
(4) Tijelo i/ili osoba
određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim
ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju
svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima izrade, donošenja i
provođenja dokumenata prostornog uređenja i građenja.
(5) Izrazi koji se u
ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu, su neutralni i odnose se na muške i
ženske osobe.
PRIMJENA DRUGIH
PROPISA
Članak
3.
(1) Na postupovna pitanja u postupcima koja nisu uređena ovim
Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje opći upravni
postupak.
(2) Na pitanja prava na
pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa
kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3) Na pitanja vezano za
Hrvatski zavod za prostorni razvoj, županijske zavode odnosno zavod Grada
Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih
veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe
propisa o ustanovama.
(4) Na pitanja zaštite
okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga
Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita okoliša i
odredbe posebnih propisa koje se odnose na pojedine sastavnice
okoliša.
(5) Za građevine od
posebnog značenja za obranu Države ili za određene vojne ili druge građevine,
kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, mjere i
postupci radi zaštite tajnih podataka propisat će se posebnim
propisima.
OVLAŠTENJA
MINISTRA
Članak
4.
(1) Način rada u
tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga
Zakona propisuje ministar naputkom.
(2) Ovlašćuje se
ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika i tehničkih propisa, koje je
ovlašten donositi prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje članove
povjerenstva i tajnika te uređuje način rada povjerenstva.
(3) Ovlašćuje se
ministar da određuje naknadu članovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja
je prema ovome Zakonu ovlašten osnivati.
STRUČNI
ISPIT
Članak
5.
(1) Odgovorne osobe koje
obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u pravnim osobama i zavodima iz
članka 29. ovoga Zakona te ovlašteni arhitekti dužni su položiti stručni ispit
za obavljanje poslova prostornog uređenja te upotpunjavati i usavršavati svoje
znanje.
(2) Odgovorne osobe koje
obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog
nadzora građenja, građenja i održavanja građevina, te osobe koje izdaju
autorizirane podatke, odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata te osobe
koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata
sukladnosti građevnih proizvoda, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje
poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavršavati svoje
znanje.
(3) Stručnim ispitom
provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i
drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.
(4) Program, uvjete i
način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba
koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje
ministar pravilnikom.
SLUŽBENA OSOBA
OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA
Članak
6.
(1) Postupak izdavanja
lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju
građevne čestice vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik
nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili
građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s
visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske
struke.
(2) Postupak izdavanja
građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta,
rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja vodi državni službenik u
Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku
stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u
postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske
ili građevinske struke.
(3) Iznimno od stavka 2.
ovoga članka, postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja i potvrde glavnog
projekta za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može
voditi i službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima višu stručnu spremu
arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku
sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili
građevinske struke.
(4) Državni službenici u
Ministarstvu, odnosno službenici nadležnih upravnih tijela iz stavka 1., 2., i
3. ovoga članka mogu izdavati lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog
elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice, te građevinske dozvole,
rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom
stanju i potvrde izvedenog stanja ako imaju pet ili više godina radnog iskustva
u struci i položen državni ispit te položen stručni ispit iz članka 5. ovoga
Zakona ako su arhitektonske ili građevinske struke.
(5) Odredbe stavka 2. i
3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje uporabne
dozvole i dozvole za uklanjanje građevine.
CILJEVI PROSTORNOG
UREĐENJA I GRADNJE
Članak
7.
(1) Osnovni cilj
prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih
utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim,
društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa
i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– prostorna održivost u
odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i
u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora,
– povezivanje teritorija
Države s europskim prostornim sustavima,
– njegovanje i
razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
– međusobno usklađen i
dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru
radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih
vrijednosti prostora,
– razumno korištenje i
zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i
prevencija od rizika onečišćenja,
– zaštita kulturnih
dobara i vrijednosti,
– dobro organizirana
raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,
– kvalitetan i human
razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan
životni i radni okoliš,
– cjelovitost vrijednih
obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju,
– kvaliteta i ljepota
izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od
građenja,
– odgovarajući prometni
sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet,
– opskrba, funkcionalna
pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina
stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti,
– kvaliteta uređenja
ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom
području,
– pogodne poslovne
uvjete za razvoj gospodarstva,
– nacionalna sigurnost i
obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Osnovni cilj gradnje
je promicati dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurnosna,
zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, te izjednačavanje prava
osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih načela i na način kojim se
osigurava:
– sigurnost građevina i
stabilnost tla na okolnom zemljištu,
– zaštita života i
zdravlja ljudi, okoliša i prirode te kulturnih i krajobraznih
vrijednosti,
– zaštita imovine,
potrošača i drugih korisnika,
– energetska
učinkovitost građevina,
– stvaranje i održavanje
dobre životne sredine koja je sociološki, funkcionalno i estetski uravnotežena,
sigurna i ugodna te služi potrebama svojih korisnika,
– održivi i racionalni
životni ciklus građevina koji može stvoriti i održavati te
vrijednosti,
– planirana i
kontinuirana skrb i održavanje izgrađenih područja,
– sloboda kretanja roba
i usluga unutar zajedničkoga europskoga ekonomskog
prostora.
(3) Ciljevi iz stavka 1.
i 2. ovoga članka postižu se primjenom načela prostornog uređenja i gradnje te
odgovarajućim instrumentima zaštite prostora propisanih ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona.
1.1. Načela
prostornog uređenja
Članak
8.
(1) Prostorno uređenje
temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na planiranje
pojedinih gospodarskih područja, uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite
prostora, znanstvenih i stručnih spoznaja i najbolje prakse te na poštivanju
međunarodnih smjernica i dokumenata u području prostornog
uređenja.
(2) Praćenje stanja u
prostoru, izrada, donošenje i provođenje dokumenata prostornog uređenja su
trajne aktivnosti prostornog uređenja čija stalnost i neprekidnost pridonosi
očuvanju prostornih vrijednosti, ostvarivanju i usuglašavanju interesa te
utvrđivanju prioriteta djelovanja.
Načelo
prostorne održivosti razvitka
Članak
9.
(1) U svrhu ostvarivanja
načela održivog razvitka, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa,
planova, propisa te njihove provedbe, Država i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva
tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake
mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija, te da se sprječava
prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja,
biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba drugih korisnika
prostora.
(2) Prostornim uređenjem
podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene
razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta
životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja,
učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara, te očuva
prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnovu zajedničke dobrobiti i
pretpostavku za lokalnu konkurentnost.
Načelo
horizontalne integracije u zaštiti prostora
Članak
10.
(1) U prihvaćanju
polazišta, strategija, planova, programa, propisa, izdavanju dozvola i
suglasnosti mora se uvažavati integralni pristup u zaštiti prostora, odnosno
ujednačenost mjera između različitih gospodarskih područja koji utječu na
prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u
procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara,
zaštitu prirode i okoliša, te na razvoj djelatnosti i njihovog razmještaja u
prostoru, prometne i energetske infrastrukture.
(2) Prostorno uređenje
utječe na poboljšanje učinkovitosti planiranja pojedinih gospodarskih područja
primjenom procjene njihovih potreba i učinaka, koja u pripremi rješenja i
ostvarivanju razvojnih odluka obuhvaća prethodnu koordinaciju s drugim tijelima
i osobama određenih posebnim propisima umjesto naknadne prilagodbe već donesenih
odluka, a sa svrhom sprječavanja ili svođenja na najmanju moguću mjeru rizika od
štete u prostoru i pojedinu sastavnicu okoliša.
(3) U izradi i donošenju
dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost
prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i
obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih
međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u
prostoru.
Načelo vertikalne
integracije i usuglašavanja interesa
Članak
11.
Pri utvrđivanju
polazišta i donošenju dokumenata prostornog uređenja i drugih razvojnih
dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.)
kojima se utječe na prostorni razvoj, Država i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, te osobe s javnim ovlastima dužne su radi ostvarivanja
ciljeva prostornog uređenja međusobno surađivati u procesu prostornog
planiranja, zaštiti prostora, graditeljskoj i urbanoj obnovi i obavljanju drugih
aktivnosti u izvršavanju obveza prostornog uređenja.
Načelo
sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i
podacima
Članak
12.
(1) Javnost ima pravo
sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u
skladu s ovim Zakonom.
(2) Država i tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru
obavješćivati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem
društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora, te
upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje
stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo
pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu
Ministarstvo, nadležna tijela, tijela i osobe određeni posebnim propisima i
pravne osobe koje podatke čuvaju za ta tijela.
Načelo
ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog
interesa
Članak 13.
(1) U skladu s ciljevima
prostornog uređenja nadležna tijela državne uprave, tijela i osobe određeni
posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
prosuđuju međusobno javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u
obavljanju poslova prostornog uređenja, u čemu pojedinačni interesi ne smiju
štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes
zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih
prostornih normi i prostornih standarda.
1.2. Bitni
zahtjevi za građevinu
Članak
14.
(1) Svaka građevina
ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za
građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima utvrđenim na
temelju ovoga Zakona, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su
od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.
(2) Građevinsko-tehničke
uvjete za građenje i uporabu građevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za
okoliš i za koje je radi toga prema posebnom zakonu predviđena mogućnost
smanjenja prihoda Državnog proračuna od prometa roba i usluga, uz suglasnost
Ministarstva financija, propisuje ministar pravilnikom.
(3) Bitni zahtjevi za
građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine
su:
– mehanička otpornost i
stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne
prouzroče:
– rušenje građevine ili
njezina dijela,
– deformacije
nedopuštena stupnja,
– oštećenja građevnog
sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
– nerazmjerno velika
oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
– zaštita od požara tako
da se u slučaju požara:
– očuva nosivost
konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim
propisom,
– spriječi širenje vatre
i dima unutar građevine,
– spriječi širenje vatre
na susjedne građevine,
– omogući da osobe mogu
neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo
spašavanje,
– omogući zaštita
spašavatelja.
– higijena, zdravlje i
zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:
– oslobađanje opasnih
plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),
– opasno
zračenje,
– onečišćenje voda i
tla,
– neodgovarajuće
odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te
tekućeg otpada,
– nepropisno postupanje
s krutim otpadom,
– sakupljanje vlage u
dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
– sigurnost u korištenju
tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu
nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina,
električnog udara i eksplozije,
– zaštita od buke tako
da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini
bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće
uvjete za odmor i rad,
– ušteda energije i
toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja
energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini
budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
Energetska
svojstva zgrada
Članak
15.
(1) Svaka zgrada, ovisno
o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom
uporabe ima propisana energetska svojstva.
(2) Prije izdavanja
uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade
ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima
zgrade, kojeg izdaje ovlaštena osoba.
(3) Ovlaštenje za
izdavanje certifikata osobi iz stavka 2. ovoga članka izdaje
Ministarstvo.
(4) U certifikat iz
stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima
pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema
posebnom zakonu.
(5) Energetska svojstva
i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i
postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način
izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog
izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za
izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom.
Odstupanje od
bitnih zahtjeva za građevinu
Članak
16.
(1) Ako se rekonstruira
pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,
može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna
spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva.
(2) Ako se rekonstruira
građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a
prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
(3) Suglasnost iz stavka
1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno
pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za građevinu iz stavka 1. ovoga
članka a od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za građevinu iz stavka 2.
ovoga članka, te tijela i osoba određenih posebnim
propisima.
(4) Ako se odstupanje od
bitnog zahtjeva za građevinu ne može nadomjestiti odgovarajućim tehničkim
rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdani način, Ministarstvo će
izdavanje suglasnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka
odbiti.
(5) Suglasnost iz stavka
1. ovoga članka nije upravni akt.
Nesmetan pristup
i kretanje u građevini
Članak
17.
(1) Građevine javne i
poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se osobama smanjene
pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad.
(2) Građevine stambene i
stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i
graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom
stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama
smanjene pokretljivosti.
(3) Uvjete i način
nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u
građevinama iz stavka 1. ovoga članka te uvjete i način jednostavne prilagodbe
građevina iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova,
propisuje ministar pravilnikom.
Građevni
i drugi proizvodi
Članak
18.
Građevni i drugi
proizvodi koji se ugrađuju u građevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane
ovim Zakonom i posebnim propisima.
Tehnički
propisi
Članak
19.
(1) Tehničkim propisima
se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju,
odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju
imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i
njihovim građenjem.
(2) Tehničke propise
donosi ministar.
(3) Tehnički propisi
objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Ispitivanje
i istraživanje građevine
Članak
20.
(1) Ispitivanje
određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja
bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje,
građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene
osobe.
(2) Ovlaštenje za
obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima
ministar.
(3) Uvjete za obavljanje
poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na osobe,
tehničke opremljenosti, način i složenost obavljanja tih poslova, odgovornosti
za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, neovisnost u odnosu
na osobe koje sudjeluju u projektiranju, građenju ili održavanju građevine i
način dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja,
sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja
ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog
ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.
(4) Uvjete za obavljanje
poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na ispitivanje i istraživanje
vezano uz zaštitu od požara, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova,
propisuje ministar pravilnikom.
Odbor za
graditeljstvo
Članak
21.
(1) U svrhu razrade
bitnih zahtjeva, odnosno propisivanja drugih uvjeta koje mora ispunjavati
građevina, te tehničkih svojstava i uređivanja drugih tehničkih pitanja u vezi s
projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine osniva se Odbor za
graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Odbor).
(2) Odbor daje ministru
mišljenja, prijedloge i preporuke u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i
uklanjanjem građevine i obavlja druge poslove po nalogu
ministra.
(3) Članove i tajnika
Odbora imenuje ministar između predstavnika Ministarstva i osoba koje imaju
radno i stručno iskustvo u području iz djelokruga rada Odbora. Radom Odbora
predsjeda predstavnik Ministarstva. Odbor donosi poslovnik o radu uz suglasnost
ministra. Članovi i tajnik Odbora imaju pravo na naknadu za rad u Odboru koju
odredi ministar.
Donošenje podzakonskih propisa na temelju posebnih
zakona
Članak
22.
Podzakonski propisi, čije je
donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih
zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju građenje ili održavanje
građevine te na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose
se uz suglasnost ministra.
II. PROSTORNO
UREĐENJE
2.1.
Subjekti prostornoga uređenja
Obveza
osiguranja prostornog uređenja
Članak
23.
(1) Učinkovitost
prostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, donošenjem dokumenata prostornog uređenja i
drugih dokumenata određenih ovim Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost
dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju nadležna tijela državne uprave
i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ustrojena, odnosno
osnovana za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja, te pravne osobe
osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata i ovlašteni arhitekti koji
samostalno obavljaju stručne poslove prostornog
planiranja.
Članak
24.
Učinkovitost prostornog
uređenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća:
– određivanje ciljeva,
polazišta i smjernica prostornog razvoja Države u skladu s ovim
Zakonom,
– donošenje dokumenata
prostornog uređenja državne razine,
– razmatranje izvješća o
stanju u prostoru Države,
– propisivanje općih
pravila i mjerila, kojima se određuju uvjeti za namjenu prostora i prostorni
razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te
prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara državnog značenja, zaštitu okoliša,
te na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i potrebe
obrane,
– planiranje zahvata u
prostoru državnog značenja,
– uspostavu
informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu s ovim
Zakonom,
– provođenje mjera za
ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja državne
razine,
– provođenje aktivne
zemljišne politike,
– razvijanje i poticanje
stručnih sastavnica prostornog planiranja,
– sudjelovanje u
međunarodnim zadaćama iz područja prostornog
uređenja.
Aktivna
zemljišna politika
Članak
25.
(1) Aktivnom zemljišnom
politikom Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
osiguravaju i podupiru financijskim i drugim mjerama učinkovito gospodarenje
nakretninama na načelu prostorne održivosti razvitka
radi ostvarivanja i unapređenja stanja na područjima od interesa za Državu i
uvjeta za skladan i cjelovit razvoj naselja i drugih
područja.
(2) Gospodarenje
nekretninama smatra se pribavljanje i raspolaganje nekretninama za potrebe
racionalnog uređenja, urbane obnove naselja i drugih područja, te upravljanje
sredstvima stečenim u gospodarenju nekretninama.
(3) Aktivnosti iz stavka
2. ovoga članka provodi fond za gospodarenje nekretninama, koji se osniva na
temelju posebnog zakona.
Nadležnost
jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave
Članak
26.
(1) Prostorno uređenje u
nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća
osobito:
– usmjeravanje
prostornog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa
specifičnim ciljevima i smjernicama za prostorno uređenje u skladu s polazištima
i smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja državne
razine,
– donošenje dokumenata
prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne
razine,
– prihvaćanje izvješća o
stanju u prostoru,
– propisivanje
detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se određuju namjena površina i prostorni
razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te
prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara lokalnog značenja, zaštitu okoliša i
na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća,
– planiranje zahvata u
prostoru županijskog i lokalnog značenja,
– provođenje mjera za
ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne
razine,
– provođenje mjera
aktivne zemljišne politike i uređenja građevinskog
zemljišta,
– vođenje registra
podataka iz informacijskog prostornog uređenja u skladu s ovim
Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, za županije te velike gradove određene prema posebnom zakonu,
prostorno uređenje obuhvaća i izdavanje lokacijskih dozvola, potvrda
parcelacijskog elaborata, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, rješenja o
uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju,
potvrda izvedenog stanja, te uporabnih dozvola i dozvola za uklanjanje u skladu
s ovim Zakonom.
(3) Više jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zajednički organizirati trajno
ostvarivanje zadaća iz stavka 1. ovoga članka.
Savjet prostornog
uređenja
Članak
27.
(1) U cilju osiguravanja
uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Države, te stručne i znanstvene
utemeljenosti dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata u području
prostornog uređenja, Vlada osniva Savjet prostornog uređenja Države (u daljnjem
tekstu: Savjet).
(2) Savjet ima 9 članova
uključujući i predsjednika Savjeta.
(3) Članove i
predsjednika Savjeta imenuje Vlada iz redova znanstvenih, stručnih, javnih i
drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za
pojedina područja od utjecaja na prostorno uređenje.
(4) Savjet daje
mišljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog uređenja i
drugih dokumenata određenih ovim Zakonom državne i područne (regionalne) razine,
preporuke o pojedinim pitanjima iz područja prostornog uređenja, te obavlja i
druge poslove određene u skladu s ovim Zakonom.
(5) Savjet donosi
poslovnik o svom radu.
(6) Članovima Savjeta
pripada naknada za rad u Savjetu koju odredi ministar.
(7) Sredstva za rad
savjeta osiguravaju se u državnom proračunu.
(8) Stručne i
administrativne poslove za Savjet obavlja
Ministarstvo.
Obavljanje
djelatnosti prostornog uređenja
Članak
28.
(1) U obavljanju
djelatnosti prostornog uređenja potrebno je poštivati stručne standarde, te
kulturna, stvaralačka i tehnička polazišta u oblikovanju prostora i očuvanju
kvalitete prostora, kao i ciljeve prostornog uređenja određene ovim
Zakonom.
(2) Obavljanje
djelatnosti prostornog uređenja je radi osiguranja pretpostavki za cjelovitost
zaštite prostora i njegovo racionalno korištenje za potrebe razvoja te kvalitetu
i funkcionalnost prostornih zahvata, u javnom interesu.
(3) Uvjeti za obavljanje
poslova prostornog planiranja su radi osiguranja javnog interesa i interesa
nositelja izrade, te jedinstvenosti metodskog pristupa u izradi dokumenata
prostornog uređenja, povezani s uvjetima za projektiranje građevina i krajobraza
te s uvjetima za kvalitetno obavljanje i drugih stručnih poslova povezanih s
prostornim planiranjem.
Obavljanje
djelatnosti prostornog uređenja za Državu, županije i Grad
Zagreb
Članak
29.
(1) Djelatnost
prostornog uređenja određenu ovim Zakonom obavljaju Hrvatski zavod za prostorni
razvoj za Državu i zavodi za prostorno uređenje za županije, odnosno Grad
Zagreb, osnovani kao javne ustanove.
(2) Osnivač zavoda je
Država, županija, odnosno Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje Vlada,
županijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo.
(3) Hrvatski zavod za
prostorni razvoj i zavodi za prostorno uređenje imaju svojstvo pravne osobe s
pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(4) Veliki grad može
osnovati zavod za prostorno uređenje za svoje
područje.
Hrvatski
zavod za prostorni razvoj
Članak
30.
U svrhu izrade
propisanih dokumenata prostornog uređenja, te pripremu podataka, informacija i
druge dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj Države i provode mjere
zaštite prostora, osniva se Hrvatski zavod za prostorni razvoj (u daljnjem
tekstu: Zavod).
Članak
31.
Djelatnost Zavoda
obuhvaća osobito:
– izradu i praćenje
provođenja Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja Države i
drugih dokumenata prostornog uređenja, koje donosi Hrvatski
sabor,
– izradu i suradnju u
izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora
Države,
– vođenje i koordinaciju
te razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja
Države,
– prikupljanje,
objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektronički i pisano) podataka i
informacija o prostoru,
– pripremu liste
pokazatelja o stanju u prostoru,
– izradu
četverogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru Države,
– obavljanje stručnih
poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog planiranja u izradi
dokumenata prostornog uređenja i praćenju stanja u
prostoru,
– suradnju s osobama,
međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji
projekata i programa iz područja prostornog uređenja,
– sudjelovanje u
provođenju međunarodnih obveza iz područja prostornog
uređenja,
– osiguravanje uvjeta za
pristup informacijama o prostoru, kojima raspolaže i
– druge poslove u skladu
s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Tijela
Zavoda
Članak
32.
Tijela Zavoda su Upravno
vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda.
Članak
33.
(1) Upravno vijeće
Zavoda upravlja Zavodom.
(2) Upravno vijeće
Zavoda ima predsjednika i 4 člana.
(3) Predsjednika i
članove Upravnog vijeća Zavoda imenuje i razrješava
ministar.
(4) Predsjednik Upravnog
vijeća Zavoda je predstavnik Ministarstva.
(5) Predsjednik i
članovi Upravnog vijeća Zavoda imenuju se na četiri godine. Iste osobe mogu biti
ponovno imenovane za člana Upravnog vijeća Zavoda.
Članak
34.
Upravno vijeće Zavoda
ima sljedeće zadaće:
– donosi Statut Zavoda
uz suglasnost Vlade,
– donosi poslovnik o
svom radu,
– donosi godišnji
program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo
izvršavanje,
– donosi financijski
plan Zavoda uz suglasnost ministra i godišnji obračun,
– donosi opće akte
Zavoda,
– predlaže ministru
imenovanje referentnih centara za praćenje stanja u prostoru u pojedinim
gospodarskim sektorima,
– donosi odluke o
stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu Zavoda ili druge
imovine do iznosa utvrđenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz
suglasnost Vlade,
– raspisuje javni
natječaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrješava ravnatelja
Zavoda,
– odlučuje o drugim
pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o drugim pitanjima
koja se odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije propisana nadležnost
ravnatelja.
Članak
35.
(1) Ravnatelj je
voditelj poslovanja Zavoda.
(2) Ravnatelj Zavoda se
imenuje na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za
ravnatelja.
(3) Ravnatelj zastupa i
predstavlja Zavod.
(4) Ravnatelj Zavoda za
svoj rad odgovara Upravnom vijeću Zavoda i ministru.
(5) Uvjeti koje mora
ispunjavati, način izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja Zavoda, utvrđuju se
Statutom Zavoda.
Članak
36.
Statutom Zavoda utvrđuju
se osobito ovlasti i način odlučivanja ravnatelja, osnove unutarnjeg ustrojstva
Zavoda, način raspolaganja sredstvima, način ostvarivanja javnosti rada, te
druga pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom određeno da se
uređuju statutom.
Članak
37.
(1) Sredstva za
obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i financijskim planom
Zavoda, osiguravaju se iz državnog proračuna i iz drugih izvora u skladu s ovim
Zakonom.
(2) Ako u obavljanju
svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s dobiti, kao i
način snošenja gubitka, donosi Upravno vijeće Zavoda uz suglasnost
ministra.
(3) Zavod ne može bez
suglasnosti ministra stjecati, otuđiti ili opteretiti nekretnine i drugu imovinu
kojom raspolaže, a čija vrijednost prelazi iznos određen Statutom
Zavoda.
Zavodi
za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba
Članak
38.
(1) Zavod za prostorno
uređenje županije, odnosno Grada Zagreba izrađuje i prati provedbu dokumenata
prostornog uređenja područne (regionalne), odnosno razine Grada Zagreba,
izrađuje izvješće o stanju u prostoru, vodi registre podataka u okviru
informacijskog sustava prostornog uređenja, priprema polazišta za izradu,
odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja, izdaje
mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu
s ovim Zakonom te izrađuje prostorne planove gradova i općina i urbanističke
planove uređenja i obavlja stručno analitičke poslove iz područja prostornog
uređenja ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri
Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo.
(2) Zavodi za prostorno
uređenje županije mogu izrađivati i prostorni plan uređenja velikoga grada,
grada, odnosno općine, ako im izradu tih planova povjeri Ministarstvo ili
županijsko poglavarstvo.
(3) Dvije ili više
županija, odnosno Grad Zagreb mogu osnovati zajednički zavod za prostorno
uređenje.
(4) Zavodi iz stavka 1.
ovoga članka i zavod za prostorno uređenje, kojeg može osnovati veliki grad,
moraju ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja, koje
propisuje ministar pravilnikom.
(5) Zavod za prostorno
uređenje velikog grada izrađuje prostorni plan uređenja velikog grada i prati
provedbu dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija
tog grada, izrađuje izvješće o stanju u prostoru, priprema polazišta za izradu,
odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja te izrađuje
urbanističke planove uređenja i obavlja druge poslove prostornog uređenja ako mu
izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri gradsko
poglavarstvo.
Pravne osobe i
ovlašteni arhitekti koji obavljaju stručne poslove prostornog
uređenja
Članak
39.
(1) Nacrte prijedloga
dokumenata prostornog uređenja može izrađivati pravna osoba, odnosno ovlašteni
arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja ako
ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja propisane
posebnim zakonom.
(2) Pravna osoba,
odnosno ovlašteni arhitekt iz stavka 1. ovoga članka može započeti obavljati
stručne poslove prostornog uređenja samo ako prethodno pribavi suglasnost
Ministarstva za obavljanje tih poslova prema posebnim
propisima.
Odgovorni
voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog
uređenja
Članak
40.
(1) Pravna osoba, koja
izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja, mora prije početka
njegove izrade imenovati odgovornog voditelja.
(2) Odgovorni voditelj
je osoba koja ima status ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog arhitekta
urbaniste.
(3) Odgovorni voditelj
je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja, kao i
da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumeta
izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(4) Odgovorni voditelj
mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja potvrditi
svojim potpisom da je taj dio prijedloga izrađen u skladu s ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
2.2.
Informacijski sustav prostornog uređenja
Članak
41.
(1) Za potrebe trajnog
praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade izvješća o stanju u
prostoru, Država, Grad Zagreb i jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave vode informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu:
informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav
se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom prostora te izrade i
praćenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja i
drugih dokumenata prostornog uređenja.
(3) Informacijski sustav
temelji se na međusobno usklađenim i povezanim registrima geodetskih,
evidencijskih i drugih podataka, usklađenih sa statističkim
podacima.
Sadržaj
informacijskog sustava
Članak
42.
(1) Informacijski sustav
sadrži registre podataka o prostoru i druge registre podataka i informacija u
vezi s prostornim uređenjem određenim u skladu s ovim
Zakonom.
(2) Informacijski sustav
sadrži osobito podatke i informacije o:
– stvarnom korištenju
zemljišta prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima,
te listom prostornih pokazatelja,
– osnovnoj namjeni
prostora/površina određenoj u dokumentima prostornog
uređenja,
– uvjetima i
ograničenjima korištenja prostora utvrđenih prostornim
planovima,
– javnoj, komunalnoj i
drugoj infrastrukturi,
– upravnim i drugim
aktima nadležnih tijela donesenim u svrhu provedbe dokumenata prostornog
uređenja,
– planovima i programima
u izradi ili donesenim u svrhu zaštite prostora.
Uspostava,
vođenje i održavanje informacijskog sustava
Članak
43.
(1) Informacijski sustav
razvija, vodi i održava Zavod, a provodi se prema Programu razvoja
informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2) Informacijski sustav
vodi se kao distributivni informacijski sustav sastavljen od većeg broja
dislociranih, međusobno usklađenih i povezanih informacijskih sustava tematskih
područja i podpodručja.
(3) Za potrebe tematskih
područja i podpodručja informacijskog sustava imenuju
se referentni centri.
(4) Program razvoja iz
stavka 1. ovoga članka određuje strukturu, sadržaj, način rada i oblik
informacijskog sustava, metodologiju, obveze, način i rokove dostavljanja
podataka i informacija o prostoru, te način upravljanja podacima i
informacijama.
(5) Nacrt Programa iz
stavka 1. ovoga članka priprema Zavod i predlaže
Ministarstvu.
(6) Program donosi
Vlada.
Obveze dostave
podataka i informacija
Članak
44.
(1) Nadležna upravna
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osobe koje
obavljaju poslove prostornog uređenja, dužni su Zavodu u propisanim rokovima
dostavljati kvalitetne podatke i informacije za potrebe informacijskog
sustava.
(2) Tijela i osobe iz
stavka 1. ovoga članka dužni su međusobno izmjenjivati podatke i Ministarstvu,
odnosno Zavodu dostavljati akte i druge prostorne podatke u propisanom obliku,
te osigurati praćenje promjena međusobno povezanih prostornih
podataka.
(3) Ministarstvo
provjerava podatke i informacije iz stavka 1. ovoga članka osobito u odnosu na
istinitost, točnost i potpunost.
Javnost
informacijskog sustava
Članak
45.
(1) Podaci o prostoru su
javni ako nemaju povjerljivo značenje, odnosno ako to ne određuju posebni
zakoni.
(2) Svatko ima u skladu
sa Zakonom i uz plaćenu taksu pravo na uvid u podatke odnosno pribaviti podatke
iz registra podataka o prostoru pri čemu nadležna tijela državne uprave, pravne
osobe s javnim ovlastima i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave
nisu obvezni plaćati taksu.
(3) Uvid u registar
podataka o prostoru se ne evidentira.
Podaci
o nekretninama i vlasnicima
Članak
46.
(1) Nositelji izrade
imaju za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja i za vođenje registra
podataka o prostoru na svom području, te nadležna upravna tijela za vođenje
upravnih postupaka, pravo uvida i pribavljanja podataka iz evidencije o
nekretninama i njihovih vlasnika, uključivo s osobnim podacima koji se vode u
katastru i zemljišnim knjigama.
(2) Uvid u podatke i
pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim
Zakonom i posebnim propisima.
2.3. Dokumenti
praćenja stanja u prostoru
Izvješće
o stanju u prostoru
Članak
47.
(1) Hrvatski sabor,
odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru.
(2) Izvješće iz stavka
1. ovoga članka sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju
obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja
dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge
za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih
pokazatelja za naredno razdoblje.
(3) Izvješće iz stavka
1. ovoga članka se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su Ministarstvu i Zavodu
dostaviti izvješće u roku od petnaest dana od dana objave u službenom
glasniku.
(5) Sadržaj izvješća,
obvezne prostorne pokazatelje na državnoj i lokalnoj razini i druge zahtjeve u
vezi s praćenjem stanja na području prostornog uređenja propisuje ministar
pravilnikom.
2.4.
Zaštićena područja od posebnog interesa za
Državu
Članak
48.
Zaštićeno obalno
područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa
za Državu.
Zaštićeno obalno
područje mora
Članak
49.
(1) U svrhu zaštite, te
održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se ZOP, koje
obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora
u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na
Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
(2) U ZOP-u se
planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova
obvezuje:
– očuvati i sanirati
ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i
tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu
obnovu šuma i autohtone vegetacije,
– odrediti mjere zaštite
okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke
vode,
– osigurati slobodan
pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog
dobra,
– očuvati nenaseljene
otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,
organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih
područja,
– uvjetovati razvitak
osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti
krajolika,
– ograničiti međusobno
povezivanje i dužobalno proširenje postojećih
građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan
površina koje su u naravi šume,
– sanirati napuštena
eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno
pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom
i sportsko-rekreacijskom namjenom.
(3) U ZOP-u se u
neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno
rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja
usklađen s odredbama ovoga Zakona.
Određivanje
građevinskih područja u ZOP-u
Članak
50.
(1) U ZOP-u se
građevinsko područje planira tako da se:
– može proširiti za
najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80%
površine toga građevinskog područja,
– mora smanjiti na
najmanje 70% njegove površine, ako je njegov izgrađeni dio manji od 50% površine
toga građevinskog područja.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja koji se nalaze u
pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proširiti niti se mogu planirati takvi
novi dijelovi.
(3) Novo izdvojeno
građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo
izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).
(4) Ako se građevinsko
područje nalazi izvan granice ZOP-a s više od polovice svoje površine, na
planiranje i uređenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz stavka 1.
ovoga članka.
Ograničenja
zahvata u prostoru ZOP-a
Članak
51.
(1) U ZOP-u se ne može
planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima
građenja za građevine namijenjene za:
– istraživanje i
iskorištavanje mineralnih sirovina,
– iskorištavanje snage
vjetra za električnu energiju,
– skladištenje, obradu i
odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija
terena,
– uzgoj plave
ribe,
– vlastite gospodarske
potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),
– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili
mora izvan građevinskog područja,
– sidrenje, ako smještaj
sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim
publikacijama.
(2) Stavak 1. podstavak
1. i podstavak 5. ovoga članka ne odnosi se na:
– istraživanje i
iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni
plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog
kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do
5.000 m2 i
arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na
otoku Braču,
– građevinu za vlastite
gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 i na
poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, ako se nalazi na
području otoka izvan 1.000 m od obalne crte,
– građevinu za potrebe
prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih
i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, ako
se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne
crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i
ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.
(3) U građevinskom
području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno
stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom
izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom
građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne
može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
(4) U izdvojenom
građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti
veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da
pojedina cjelina ima:
– površinu do 15
ha,
– osiguran najmanje
jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako je
cjelina dužobalne širine veća od 500
m,
– osiguran pripadajući
broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu
površinu.
Planiranje
ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
Članak
52.
(1) Izdvojena
građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne
i krajobrazne vrijednosti tako da:
– smještajne građevine i
prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,
zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne
infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom,
osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,
– smještajne građevine,
organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim
urbanim i arhitektonskim obilježjima,
– smještajne jedinice u
autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,
– vrsta i kapacitet
pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja
smještajnih građevina,
– gustoća korištenja
iznosi najviše 120 kreveta/ha,
– izgrađenost
pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije
veći od 0,8,
– najmanje 40% površine
svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo,
– odvodnja otpadnih voda
bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem,
– površina (auto) kampa
iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova
obale,
– unutar golf igrališta
bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno
zelenilo,
– broj vezova jednog ili
više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih
jedinica.
(2) U ZOP-u u
građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako
da:
– ukupna površina takve
namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog
naselja,
– kapacitet pojedinačne
smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi
do 80 kreveta,
– smještajna građevina s
pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz
obalu.
(3) Luka nautičkog
turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan
naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s
površinom akvatorija od najviše 10 ha. U luci
nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski
i rekreacijski sadržaji.
(4) Izdvojena
građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na
predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako
da:
– ukupna tlocrtna bruto
površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine
sportskih terena i sadržaja,
– najmanje 60% površine
svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
(5) Iznimno od stavka 1.
podstavka 5. i 6. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća
gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,
ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga
Zakona.
Morske
plaže
Članak
53.
(1) U ZOP-u se površina
za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.
(2) Uređena morska plaža
unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima
s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim
dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i
sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno
povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.
(3) Prirodna morska
plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske
strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog
obilježja.
2.5.
Dokumenti prostornog uređenja
2.5.1.
Opće odredbe
Članak
54.
(1) Dokumentima
prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija,
Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina.
(2) Dokumenti prostornog
uređenja donose se na državnoj razini i kao prostorni planovi na područnoj
(regionalnoj) i lokalnoj razini.
(3) Prostorni planovi
imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog
propisa.
Razine
izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak
55.
(1) Dokumenti prostornog
uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako
je to propisano ovim Zakonom.
(2) Dokumenti prostornog
uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno Grada
Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove
izrade i donošenja određena tim planovima.
(3) Dokumenti prostornog
uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada,
odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan
uređenja.
(4) Dokumenti prostornog
uređenja različite razine mogu se izrađivati i donositi
istodobno.
Namjena
dokumenata prostornog uređenja
Članak
56.
(1) S obzirom na namjenu
dokumenti prostornog uređenja su strateški i provedbeni.
(2) Strateški dokumenti
prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja,
prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga
grada, grada, odnosno općine.
(3) Provedbeni dokumenti
prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i detaljni plan
uređenja.
Zajednički
dokumenti prostornog uređenja
Članak
57.
(1) Za područje dvije
ili više županije može se donijeti zajednički prostorni plan županije, ako te
županije zaključe o tome sporazum, kojim se uređuju i pitanja značajna za
istodobni postupak izrade i donošenja tog plana.
(2) Za područje dvije
ili više općina, odnosno gradova može se donijeti zajednički prostorni plan
uređenja, a za područje otoka koji ima dvije ili više općina, odnosno gradova
zajednički prostorni plan uređenja otoka.
(3) Zajednički
provedbeni dokumenti prostornog uređenja mogu se donijeti u slučaju da se na
području dviju ili više općina, odnosno gradova planiraju zajednički zahvati u
prostoru ili korištenje prirodnih resursa ili građenje prometne, energetske,
komunalne ili druge infrastrukture za koje su te jedinice lokalne samouprave
utvrdile zajednički interes.
(4) Zajednički dokument
prostornog uređenja izrađuje se prema sadržaju i u postupku izrade i donošenja,
koji je određen za odgovarajući prostorni plan, ako ovim Zakonom nije određeno
drukčije, a javnu raspravu istodobno provode sve jedinice lokalne samouprave,
koje su uključene u izradu, odnosno na čije se područje odnosi obuhvat tog
plana.
Sadržaj dokumenta
prostornog uređenja
Članak
58.
(1) Prostorni plan
područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za
provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge.
(2) Obvezni prilozi
prostornog plana su:
– obrazloženje
prostornog plana,
– izvod iz dokumenta
prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata
prostornog plana,
– stručne podloge, na
kojima se temelje prostorno planska rješenja,
– strateška studija
utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim
propisima,
– popis sektorskih
dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te
sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog
plana,
– zahtjevi i mišljenja
iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,
– izvješća o prethodnoj
i javnoj raspravi,
– evidencija postupka
izrade i donošenja prostornog plana,
– sažetak za
javnost.
(3) Odredbe za
provođenje prostornog plana sadrže u obliku pravne norme odvojeno odredbe kojima
se uređuju uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i
rješenje o uvjetima građenja od smjernica za izradu prostornih planova užih
područja čija se izrada i donošenje određuje tim planom.
(4) Općine mogu donijeti
prostorni plan uređenja smanjenog sadržaja.
(5) Općine iz stavka 3.
ovoga članka i smanjeni sadržaj za prostorni plan uređenja općine određuje i
propisuje ministar pravilnikom.
(6) Mjerila
kartografskih prikaza, standard elaborata prostornih planova i obveznih priloga
iz stavka 2. ovoga članka, sadržaj te standarde i obvezne prostorne pokazatelje
propisuje ministar pravilnikom.
Financiranje
izrade dokumenata prostornog uređenja
Članak
59.
(1) Sredstva za izradu
stručnih podloga određenih u Izvješću i dokumenata prostornog uređenja koje
donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom
proračunu.
(2) Sredstva za izradu
dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te iz drugih
izvora.
Usklađenost i
istodobnost izrade dokumenata prostornog
uređenja
Članak
60.
(1) Dokument prostornog
uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja
širega područja.
(2) Prostorni planovi
lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne,
odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Na području na kojem je
prostorni plan u suprotnosti s državnim, primjenjuje se dokument prostornog
uređenja državne, odnosno prostorni plan područne (regionalne)
razine.
(3) Provedbeni dokumenti
prostornog uređenja ne smiju mijenjati odredbe strateških dokumenata prostornog
uređenja.
(4) Dokumentom
prostornog uređenja užeg područja može se odrediti viši prostorni standard od
onog određenog u dokumentu šireg područja ako je to tim dokumentom tako
određeno.
(5) U slučaju
protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga Zakona
primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(6) U slučaju međusobne
neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja, predstavničko tijelo jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave mora odlučiti u roku od najviše tri
mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklađenog
dokumenta prostornog uređenja.
Evidencija
postupka izrade i donošenja dokumenta prostornog
uređenja
Članak
61.
Nositelj izrade vodi
službenu evidenciju o postupku izrade i donošenja prostornog plana u kojoj prema
vremenskom redu evidentira sve dokumente, koji su značajni u odnosu na
zakonitost vođenja tog postupka, uključivo zahtjeve i smjernice, primjedbe i
prijedloge te očitovanja nadležnih tijela i stajališta stručnih
izrađivača.
Dostupnost
dokumenta prostornog uređenja
Članak
62.
Dokumenti prostornog
uređenja te njihove izmjene i dopune s prilozima moraju biti dostupni na uvid
javnosti u sjedištu nositelja izrade u svim fazama izrade i donošenja te važenja
dokumenta prostornog uređenja, osim onog sadržaja koji je u skladu s posebnim
zakonom povjerljive naravi.
Dostava
dokumenata prostornog uređenja
Članak
63.
Županije, Grad Zagreb,
veliki gradovi, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i Zavodu te Zavodu za
prostorno uređenje županija dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju
najkasnije petnaest dana od dana objave u svojem službenom
glasilu.
2.5.2. Dokumenti
prostornog uređenja u nadležnosti Države
Strategija
prostornog razvoja Republike Hrvatske
Značenje Strategije
Članak
64.
(1) Strategija
prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je
temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u
prostoru.
(2) Strategija na
temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih ovim Zakonom i u skladu s ukupnim
gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim
državnim razvojnim i strateškim dokumentima određuje dugoročne zadaće prostornog
razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za
koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
(3) Razvojni dokumenti
pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa
Strategijom.
(4) Ministarstvo je
odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune, odnosno nova
Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti
primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i
prije, kada to odredi ministar.
Sadržaj Strategije
Članak
65.
Strategija sadrži
osobito:
– polazišta prostornog
razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih
uvjeta,
– osnovu i organizaciju
prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva
prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unapređenja
okoliša,
– razvoj prostornih
sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini,
osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zaštitu krajobraznih
vrijednosti,
– objedinjene uvjete
zaštite okoliša u svrhu promicanja održivog razvitka određene na temelju
strateške procjene utjecaja na okoliš prema posebnim
propisima,
– planske cjeline
zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja koje će se detaljnije razmatrati u
prostornim planovima područja posebnih obilježja.
Program
prostornog uređenja Republike Hrvatske
Značenje
Programa
Članak
66.
(1) Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvrđuje mjere i
aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna
pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj
(regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam
godina.
(2) Ministarstvo je
odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program može se
donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti
primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i
ranije, kada to odredi ministar.
Sadržaj
Programa
Članak
67.
Program sadrži
osobito:
– prioritete za
ostvarivanje zadaća prostornog uređenja,
– detaljnija pravila za
uređenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene provedbe ovoga Zakona za
čitavo područje Države, odnosno pojedina područja,
– zahtjeve u vezi s
prostornim planiranjem te arhitektektonskog i
krajobraznog oblikovanja s obzirom na značenje i vrijednosti pojednih područja Države,
– kriterije i uvjete za
očuvanje, uređenje i zaštitu područja od interesa za
Državu,
– kriterije i uvjete za
planiranje zahvata u prostoru državnog značenja,
– osnovu praćenja stanja
u prostoru,
– izvore potrebnih
sredstava za provedbu mjera zaštite prostora.
Prostorni
plan područja posebnih obilježja
Značenje prostornog plana područja posebnih obilježja
Članak
68.
Prostorni plan područja
posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa,
uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i
prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i
određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje
prostora.
Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
Članak
69.
(1) Prostorni plan
područja posebnih obilježja, ovisno o zajedničkim prirodnim, kulturnopovijesnim i krajobraznim vrijednostima ili drugim
obilježjima sadrži:
– temeljnu organizaciju
i razgraničenje prostora prema namjeni,
– razmještaj funkcija od
važnosti za upravljanje područjem,
– sustav javne i druge
infrastrukture,
– mjere korištenja,
uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim
aktivnostima,
– mjere za unapređenje i
zaštitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okoliša, kulturnih dobara i drugih
vrijednosti područja,
– uvjete gradnje za
zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni
plan,
– obvezu i obuhvat
izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova
užih cjelina.
(2) Prostorni plan iz
stavka 1. ovoga članka donosi se obvezno za područje nacionalnog parka i parka
prirode te za područja određena Strategijom ili prostornim planom
županije.
2.5.3.
Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i Grada
Zagreba
Prostorni
plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Značenje prostornog plana županije i prostornog plana Grada
Zagreba
Članak
70.
(1) Prostorni plan
županije uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja određenih ovim Zakonom,
smjernica i zadaća iz Strategije, Programa i drugih razvojnih dokumenata te
uvažavanjem specifičnih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti,
prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih
vrijednosti i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz strateške procjene utjecaja
na okoliš određenih prema posebnim propisima, razrađuje ciljeve prostornog
uređenja i određuje racionalno korištenje prostora i u skladu u najvećoj mogućoj
mjeri sa susjednim županijama, prostorni razvoj i zaštitu
prostora.
(2) Prostorni plan Grada
Zagreba osim sadržaja određenog za prostorni plan županije sadrži i
razgraničenje prostora na uže cjeline prema namjeni i drugim
obilježjima.
(3) Sastavni dio
prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba može biti i prostorni plan
područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske,
odnosno Gradske razine određene prema posebnom
zakonu.
Sadržaj prostornog plana županije
Članak
71.
(1) Prostorni plan
županije određuje osobito:
– sustav središnjih
naselja regionalnog značenja,
– odgovarajuću
regionalnu gospodarsku strukturu županije,
– osnovu ekološki
održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih
djelatnosti,
– smjernice za očuvanje
i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,
– prihvatljivu
upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,
– osnovu gospodarski i
okolišno održive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a
osobito održivo korištenje voda i mineralnih sirovina,
– osnove prometne,
javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem
mjerilu,
– objedinjene uvjete
zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema
posebnim propisima,
– kriterije i uvjete za
planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,
– smjernice za izradu
dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,
– program mjera za
provedbu osnove prostornog razvoja županije i
– druge elemente od
važnosti za županiju.
(2) U prostornom planu
županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan
naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za
utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i
to:
– (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog
kapaciteta,
– (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i
vile 70% smještajnog kapaciteta,
– (T3) – autokamp i kamp,
– luke nautičkog
turizma,
– golf
igrališta,
– područja za
marikulturu i ribarsku infrastrukturu.
(3) U prostornom planu
županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naselja
ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene
izgrađena 80% i više svoje površine.
(4)
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične
namjene u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene
izvan naselja ne mogu se etažirati.
Sadržaj prostornog
plana Grada Zagreba
Članak
72.
Na sadržaj Prostornog
plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuje sadržaj određen za prostorni
plan županije, odnosno prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili
općine.
2.5.4.
Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili
općine
Prostorni
plan uređenja velikog grada, grada ili općine
Članak
73.
Prostorni plan uređenja
velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i
namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području
velikog grada, grada ili općine.
Sadržaj
prostornog plana uređenja velikog grada, grada ili
općine
Članak
74.
(1) Prostorni plan
uređenja velikog grada, grada ili općine određuje osobito:
– osnovu naseljenosti
uključivo površine naselja, urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te
sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja,
– razmještaj djelatnosti
u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog
uređenja,
– osnovu s prikazom
poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina,
prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih
vrijednosti te ugroženih područja,
– osnovu prometne,
javne, komunalne i druge infrastrukture,
– zahvate u prostoru
lokalnog značenja,
– uvjete za provedbu
prostornog plana s granicama građevinskih područja.
(2) Prostorni plan
uređenja velikog grada, grada ili općine u odredbama za provođenje plana
određuje u skladu s namjenom prostora osobito:
– osnovne pokazatelje
namjene površina,
– uvjete za gradnju u
građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan
naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i
iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine,
– uvjete za gradnju
izvan građevinskih područja,
– opće uvjete i
standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i
drugu infrastrukturu,
– uvjete za gradnju
jednostavnih građevina,
– mjere za zaštitu
okoliša te očuvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i
krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u
prostoru,
– obveznu izradu
prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim prometnim
površinama koje ih povezuju sa širim područjem,
– popis i obuhvat
važećih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na
snazi,
– mjere za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća.
Urbanistički
plan uređenja
Značenje urbanističkog plana uređenja
Članak
75.
(1) Urbanistički plan
uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s
osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih
prostornih cjelina naselja.
(2) Urbanistički plan
uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja
i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih
područja planiranih za urbanu obnovu.
Sadržaj urbanističkog plana uređenja
Članak
76.
Urbanistički plan
uređenja određuje osobito:
– podjelu područja na
posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili
dijelova naselja,
– osnovu namjene
površina i prikaz površina javne namjene,
– razmještaj djelatnosti
u prostoru,
– osnovu prometne,
komunalne i druge infrastrukture,
– mjere za zaštitu
okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,
– uređenje zelenih,
parkovnih i rekreacijskih
površina,
– zahvate u prostoru
značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova
uređenja,
– uvjete uređenja i
korištenja površina i građevina i
– zahvate u prostoru u
vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.
Detaljni
plan uređenja
Značenje detaljnog plana uređenja
Članak
77.
(1) Detaljni plan
uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine,
odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i
uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu,
položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na
komunalnu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu
okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i
drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Detaljni plan
uređenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi
urbanu komasaciju.
(3) Detaljni plan
uređenja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na način da se omogući dodjela
građevnih čestica, što je moguće većem broju sudionika komasacije koji
ispunjavaju uvjete u skladu sa člankom 160. stavkom 3. ovoga
Zakona.
2.6. Postupak
izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Odluka
o izradi prostornog plana
Članak
78.
(1) Izrada, odnosno
izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornog plana započinje na
temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne i regionalne (područne)
samouprave.
(2) Odluka o izradi
prostornog plana ovisno o vrsti prostornog plana i postupka izrade sadrži
osobito:
– pravnu osnovu za
izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna i
stavljanje izvan snage,
– razloge za izmjene
i/ili dopune prostornog plana, odnosno njegovo stavljanje izvan
snage,
– obuhvat prostornog
plana,
– ocjenu stanja u
obuhvatu prostornog plana,
– ciljeve i programska
polazišta prostornog plana,
– popis potrebnih
stručnih podloga (sociološko, demografsko, ekonomsko, ekološko, energetsko,
graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obilježje) potrebnih za izradu
prostornog plana,
– način pribavljanja
stručnih rješenja,
– vrstu i način
pribavljanja katastarskih planova i odgovarajućih posebnih geodetskih
podloga,
– popis tijela i osoba
određenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i
propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz područja svog djelokruga, te
drugih sudionika, koji će sudjelovati u izradi prostornog
plana,
– rok za izradu
prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za
izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima, ako je taj
rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od trideset
dana,
– zabrana i vrijeme
trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru,
odnosno građenje, tijekom izrade i donošenja prostornog
plana,
– izvore financiranja
izrade prostornog plana.
(3) Odluka o izradi
dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u
službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je
tu odluku donijela.
(4) Izrada i donošenje
detaljnog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog
plana šireg područja, može se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se
donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg
područja i izradi detaljnog plana uređenja.
Zahtjevi
za izradu prostornog plana
Članak
79.
(1) Nositelj izrade
dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom, da mu u roku od najviše
šezdeset dana, odnosno u roku koji je određen tom odlukom, dostave zahtjeve
(podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana, a
ako ih ta tijela i osobe ne dostave u tom roku, smatrat će se da ih nemaju. U
tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti,
koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i
dokumenti.
(2) Tijela i osobe
određeni posebnim propisima moraju u zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka
odrediti važeće propise i njihove odredbe te druge stručne i ostale dokumente,
na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu prostornog plana. Ako to tijela i
osobe ne učine, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan poštivati, ali je to
dužan posebno obrazložiti.
(3) Tijela i osobe
određeni posebnim propisima ne mogu u zahtjevima za provedbeni dokument
prostornog uređenja postavljati uvjete, kojima bi se mijenjale smjernice za
strateški dokument prostornog uređenja.
(4) Tijela i osobe
određeni posebnim propisima su dužni nositelju izrade na njegov zahtjev
dostaviti bez naknade raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz njihovog
djelokruga, koji su potrebni za izradu dokumenata prostornog
uređenja.
(5) Nositelj izrade
dostavlja odluku o izradi prostornog plana urbanističkoj
inspekciji.
Način
pribavljanja stručnih rješenja
Članak
80.
(1) Stručna rješenja
prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja, koja može
izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača, na način da se mogu
međusobno usporediti.
(2) Nositelj izrade može
za stručna rješenja u pravilu provedbenih dokumenata prostornog uređenja, osim
za planiranje javne infrastrukture, provesti natječaj, na temelju kojeg će
odabrano stručno rješenje biti podloga za izradu prostornog
plana.
(3) O više varijantnih
stručnih rješenja, a koja nisu pribavljena u natječaju, nositelj izrade može
odlučiti na temelju obrazloženja rješenja koje proizlazi iz prethodne rasprave o
prostornom planu.
Prijedlog
za izradu prostornog plana
Članak
81.
(1) Prijedlog za izradu
prostornog plana lokalne razine, kao i za njegove izmjene i dopune može dati
svatko. O obrazloženim i dokumentiranim prijedlozima odlučuje gradsko, odnosno
općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika, odnosno načelnika najmanje jedanput
u godini dana.
(2) Prijedlog iz stavka
1. ovoga članka može predložiti i način financiranja izrade prostornog
plana.
Sudjelovanje
u izradi prostornog plana
Članak
82.
(1) Nositelj izrade
obavještava javnost o izradi prostornog plana u dnevnom tisku, na web stranici
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na lokalno uobičajeni
način.
(2) O izradi prostornog
plana uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine moraju se pisanim putem
obavijestiti i susjedni gradovi i općine.
Prethodna
rasprava
Članak
83.
(1) U svrhu pribavljanja
mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i
gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i
oblikovanje prostora u obuhvatu prostornog plana, provodi se jedna ili više
prethodnih rasprava.
(2) Nositelj izrade
prostornog plana provodi prethodnu raspravu iz stavka 1. ovoga članka u tijeku
izrade nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Datum, mjesto i
vrijeme prethodne rasprave nositelj izrade objavljuje najmanje u dva sredstva
javnog priopćavanja i/ili na lokalno uobičajeni način.
(4) U prethodnoj
raspravi sudjeluju nadležna tijela i osobe iz članka 79. ovoga Zakona, te drugi
sudionici određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(5) Nositelj izrade mora
izvješća o prethodnim raspravama priložiti uz konačni prijedlog prostornog
plana, kada ga dostavlja na donošenje.
Nacrt i prijedlog
prostornog plana
Članak
84.
(1) Nakon provedene
prethodne rasprave nositelj izrade priprema izvješće o prethodnoj raspravi te ga
s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja izvršnom tijelu jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave.
(2) Na temelju nacrta
prijedloga prostornog plana i izvješća o prethodnoj raspravi, izvršno tijelo
utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu.
(3) Prijedlog prostornog
plana koji se utvrđuje za javnu raspravu sadrži tekstualni i grafički dio plana
i sažetak za javnost.
Javna
rasprava
Članak
85.
(1) O prijedlogu
prostornog plana provodi se javna rasprava.
(2) U javnoj raspravi
nadležna državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, građani i udruge i vlasnici
nekretnina (u daljnjem tekstu: sudionici u javnoj raspravi) daju očitovanja,
mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u roku i na
način propisan ovim Zakonom.
(3) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, postupak javne rasprave ne provodi se u slučaju kada se prostorni
plan usklađuje s propisima donesenim nakon donošenja tog prostornog plana i zbog
nezakonitosti i/ili nepravilnosti čije je otklanjanje naređeno jedinici lokalne
i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u rješenju urbanističkog
inspektora.
Objava javne
rasprave
Članak
86.
(1) Nositelj izrade
objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana u službenom glasilu i u
dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja, najmanje
osam dana prije početka javne rasprave.
(2) Objava iz stavka 1.
ovoga članka sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog
prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja te rok u kojem
se nositelju izrade dostavljaju pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i
primjedbe na prijedlog prostornog plana.
Posebna obavijest
o javnoj raspravi
Članak
87.
Nositelj izrade osim
objave iz članka 86. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o
javnoj raspravi:
– tijelima i osobama
određenim posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podaci, planske smjernice i
propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz područja svog
djelokruga,
– tijelima jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, na čiji djelokrug mogu utjecati
predložena rješenja prostornog plana,
– mjesnim odborima,
odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga urbanističkog plana
uređenja i detaljnog plana uređenja,
– vlasnicima upisanim u
zemljišne knjige i katastar na području za koje se izrađuje detaljni plan
uređenja u svrhu provedbe urbane komasacije.
Javni
uvid
Članak
88.
(1) Nakon objave javne
rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni
uvid.
(2) Javni uvid u
prijedlog prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, traje šezdeset dana,
a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset
dana.
(3) Javni uvid u
prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana,
traje najmanje petnaest dana, ali ne dulje od trideset
dana.
Javno
izlaganje
Članak
89.
(1) Za vrijeme javnog
uvida nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti rješenja prostornog plana,
jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera,
odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj
izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u
izradi prostornog plana.
(2) O javnom izlaganju
nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja
izrade.
(3) Zapisnik iz stavka
2. ovoga članka sadrži pitanja, prijedloge i mišljenja sudionika javne rasprave
danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje su dale osobe iz
stavka 1. ovoga članka.
Način
sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
Članak
90.
(1) Ako u roku određenom
u objavi javne rasprave nadležna tijela i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ne dostave pisano očitovanje na prijedlog prostornog
plana, smatra se da nemaju primjedbi.
(2) Građani i udruge
sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
– imaju pravo pristupa
na javni uvid u prijedlog prostornog plana,
– postavljaju pitanja
tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja odgovaraju osobe iz
članka 89. ovoga Zakona, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika
javne rasprave,
– mogu upisati
prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog
prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava,
– daju prijedloge i
primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja,
– upućuju nositelju
izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u objavi o javnoj
raspravi.
(3) Prijedlozi i
primjedbe iz stavka 2. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko
napisani, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj
raspravi.
Izvješće o javnoj
raspravi
Članak
91.
(1) Odgovorni voditelj
obrađuje sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u javnoj raspravi dali u
roku i na način određen u članku 90. ovoga Zakona i s nositeljem izrade priprema
izvješće o javnoj raspravi.
(2) Rok za pripremu
izvješća iz stavka 1. ovoga članka je najviše devedeset dana za novi prostorni
plan i najviše trideset dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan
snage prostornog plana od proteka roka za davanje pisanih prijedloga i
primjedbi.
Sadržaj izvješća
o javnoj raspravi
Članak
92.
(1) Izvješće o javnoj
raspravi sadrži osobito:
– podatke iz članka 86.
ovoga Zakona,
– popis pozvanih
sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti,
– popis sudionika u
javnoj raspravi čija su očitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog
prostornog plana prihvaćeni,
– obrazloženja o
očitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj raspravi koji nisu
prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni,
– obrazloženja o
očitovanjima, prijedlozima i primjedbama vlasnika nekretnina na području
obuhvata detaljnog plana uređenja,
– popis sudionika u
javnoj raspravi čija su očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan
određenog roka.
(2) Akti, preslike i
drugi dokazi objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj
raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju
pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjiga primjedbi sastavni su dio izvješća
o javnoj raspravi.
Ponovna javna
rasprava
Članak
93.
(1) Ako se prijedlog
prostornog plana na temelju prihvaćenih očitovanja, mišljenja, prijedloga i
primjedbi u javnoj raspravi tako promijeni, da nova rješenja nisu u skladu s
programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada se promjeni
granica građevinskog područja ili kada se promjenom utječe na vlasničke odnose,
provodi se ponovna javna rasprava.
(2) Ako se ponovna javna
rasprava odnosi na promjene predložene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog
uvida može biti kraće od roka iz članka 88. ovoga Zakona, ali ne manje od osam
dana.
(3) Ponovna javna
rasprava objavljuje se na način određen odredbom članka 86. ovoga
Zakona.
(4) Novi prijedlozi i
primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u
svezi s izmjenama povodom prihvaćenih primjedbi iznesenih u prvoj javnoj
raspravi.
(5) Ponovna javna
rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi nova odluka o
izradi prostornog plana i provodi novi postupak
izrade.
Izrada
konačnog prijedloga prostornog plana i mišljenja nadležnih
tijela
Članak
94.
(1) Nakon javne rasprave
nositelj izrade izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana u skladu s
prihvaćenim očitovanjima, mišljenjima, primjedbama i prijedlozima u izvješću o
javnoj raspravi i dostavlja ga tijelima i osobama određenim posebnim propisima
radi davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79. odnosno očitovanja iz
članka 90. ovoga Zakona, te da su rješenja u skladu sa zahtjevima posebnih
propisa i drugih dokumenta iz njihovog djelokruga.
(2) Rok za davanje
mišljenja iz stavka 1. ovoga članka je trideset dana. Ako tijelo i/ili osoba
određeni posebnim propisom ne dostavi mišljenje u tom roku, smatrat će se da je
mišljenje dano, odnosno da to tijelo i/ili osoba nema primjedbi na nacrt
konačnog prijedloga prostornog plana. U pisanom mišljenju tijela i osoba
određenih posebnim propisom ne mogu se postavljati novi ili drukčiji uvjeti od
onih, koje su dali u zahtjevima iz članka 79. ovoga
Zakona.
(3) Mišljenje iz stavka
1. ovoga članka prema kojemu određeni dio nacrta konačnog prijedloga prostornog
plana nije u skladu sa zahtjevima tijela ili osobe određene posebnim propisom
mora biti obrazloženo. U suprotnom nositelj izrade nije dužan takvo mišljenje
razmatrati.
(4) Mišljenje i način
njegovog pribavljanja, u smislu ovoga Zakona smatraju se mišljenja, suglasnosti,
odobrenja i drugi akti, koje je nositelj izrade obvezan pribaviti prema posebnim
propisima.
Konačni
prijedlog prostornog plana
Članak
95.
(1) Nacrt konačnog
prijedloga prostornog plana, izvješće o javnoj raspravi i mišljenja iz članka
94. ovoga Zakona poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba
razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, nacrt konačnog prijedloga prostornog plana županije, izvješće o
javnoj raspravi i mišljenja nadležnih tijela iz članka 94. ovoga Zakona,
nositelj izrade dostavlja predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave na
području županije radi davanja mišljenja o nacrtu konačnog prijedloga tog
plana.
(3) Tijela iz stavka 2.
ovoga članka dužna su dostaviti mišljenje u roku od šezdeset dana od dana
dostave propisane dokumentacije nacrta konačnog prijedloga prostornog plana i
izvješća o javnoj raspravi. Ako predstavničko tijelo ne dostavi mišljenje u
propisanom roku smatrat će se da to tijelo nema primjedbi na predloženi nacrt
konačnog prijedloga županije.
(4) Nositelj izrade je
dužan najkasnije u roku od devet mjeseci od završetka javne rasprave donijeti
prostorni plan, a nakon proteka tog roka javna rasprava se mora
ponoviti.
Obavijest
sudionicima javne rasprave i vlasnicima
nekretnina
Članak
96.
Prije upućivanja
konačnog prijedloga prostornog plana predstavničkom tijelu na donošenje,
nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s
obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja
njihovih prijedloga i primjedbi, a vlasnicima nekretnina na području za koje se
donosi detaljni plan uređenja u svrhu urbane komasacije pisano će odgovoriti na
njihove primjedbe i prijedloge.
Suglasnost
Ministarstva
Članak
97.
(1) Prije donošenja
prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova
čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti
suglasnost Ministarstva.
(2) Nositelj izrade
dostavlja Ministarstvu zahtjev za suglasnost na prostorni plan iz stavka 1.
ovoga članka uz koji obvezno prilaže konačni prijedlog prostornog plana,
izvješće o javnoj raspravi, nacrt odluke o donošenju i prilozima iz članka 58.
podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo
provjerava potpunost zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka i ako zahtjev nije
potpun obavještava o tome nositelja izrade u roku od petnaest dana od prijema
zahtjeva, uz poziv da ga u određenom roku dopuni ili će se nakon proteka tog
roka zahtjev za suglasnost odbaciti.
(4) U postupku izdavanja
suglasnosti Ministarstvo na temelju prethodno pribavljenog mišljenja zavoda za
prostorno uređenje županije provjerava usklađenost prostornog plana s ovim
Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona, odnosno s dokumentima
prostornog uređenja državne i područne (lokalne) razine.
(5) Ministarstvo je
dužno izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na prostorni plan iz stavka
1. ovoga članka te navesti razloge za odbijanje i prijedloge za otklanjanje
nepravilnosti najkasnije u roku od šezdeset dana od zaprimanja potpunog zahtjeva
iz stavka 2. ovoga članka. Ako Ministarstvo u navedenem roku ne izda niti odbaci izdavanje suglasnosti,
smatra se da je suglasnost izdana.
Suglasnost
župana na prostorne planove lokalne razine
Članak
98.
(1) Prije donošenja
prostornog plana uređenja velikog grada, grada i općine, nositelj izrade dužan
je pribaviti suglasnost župana, odnosno tijela koje on ovlasti (u daljnjem
tekstu: župan).
(2) Nositelj izrade
dostavlja županu zahtjev za suglasnost na prostorni plan iz stavka 1. ovoga
članka uz koji obvezno prilaže konačni prijedlog prostornog plana, izvješće o
javnoj raspravi s nacrtom odluke o donošenju i prilozima iz članka 58. podstavka
1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3) U postupku izdavanja
suglasnosti zavod za prostorno uređenje županije daje mišljenje o usklađenosti
prostornog plana s prostornim planom županije i prostornim planovima susjednih
županija te s drugim dokumentima prostornog uređenja od utjecaja na prostorni
plan iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Župan je dužan
izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na konačni prijedlog prostornog
plana iz stavka 1. ovoga članka, te navesti razloge za odbacivanje i prijedloge
za otklanjanje nepravilnosti, najkasnije u roku od trideset dana od zaprimanja
potpunog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka. Ako župan u navedenom roku ne izda
suglasnost niti odbaci zahtjev za izdavanje suglasnost, smatra se da je
suglasnost izdana.
Ponovno
izdavanje suglasnosti na konačni prijedlog prostornog
plana
Članak
99.
(1) Ako Ministarstvo,
odnosno župan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, nositelj izrade
najkasnije u roku od devedeset dana dostavlja Ministarstvu, odnosno županu
ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog konačnog prijedloga
prostornog plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja
suglasnosti.
(2) Ako Ministarstvo,
odnosno župan najkasnije u roku od trideset dana od dana zaprimanja ponovnog
zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na ispravljeni konačni
prijedlog prostornog plana na način i prema postupku iz članka 97., odnosno
članka 98. ovoga Zakona, smatra se da je suglasnost
izdana.
(3) Ako Ministarstvo,
odnosno župan ponovno odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, postupak
izrade i donošenja takvog prostornog plana se obustavlja.
(4) Ako se u postupku
donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog
prostornog plana dopunjuje i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela,
donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi
suglasnost Ministarstva, odnosno župana, koji su je dužni izdati u roku od
petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Donošenje
dokumenata prostornog uređenja
Članak
100.
(1) Strategiju donosi
Hrvatski sabor, a Program donosi Vlada.
(2) Prostorni plan
nacionalnog parka, parka prirode i područja posebnih obilježja određenih
Strategijom i Programom, donosi Hrvatski sabor.
(3) Prostorni plan
područja posebnih obilježja čija je obveza izrade utvrđena prostornim planom
županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska, odnosno Gradska
skupština.
(4) Prostorni plan
županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska, odnosno Gradska
skupština.
(5) Zajednički prostorni
plan županija iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona donose županijske skupštine
za čija područja se takav plan donosi.
(6) Prostorni plan
uređenja velikog grada, grada i općine donosi gradsko, odnosno općinsko
vijeće.
(7) Urbanistički plan
uređenja i detaljni urbanistički plan donosi Gradska skupština Grada Zagreba te
gradsko, odnosno općinsko vijeće.
(8) Zajednički dokument
prostornog uređenja iz članka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona u jedinstvenom
postupku i istodobno donose općinska, odnosno gradska vijeća na čije se područje
odnosi obuhvat tog plana.
Objava i sadržaj odluke
o donošenju dokumenta prostornog uređenja
Članak
101.
(1) Odluka o donošenju,
odnosno o donošenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog uređenja
objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je donosi.
(2) Odluka o donošenju,
odnosno o donošenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog uređenja sadrži
njegove sastavne dijelove i popis obveznih priloga, te naziv pravne osobe ili
ovlaštenog arhitekta koji ga je izradio, odredbe za provođenje dokumenta
prostornog uređenja, stavljanje izvan snage dokumenta prostornog uređenja koji
je bio na snazi do donošenja tog dokumenta, odnosno važećih dokumenata užih
područja unutar obuhvata dokumenta prostornog uređenja koji se tom odlukom
donosi, adrese mjesta na kojima se može obaviti uvid kao i vremensko važenje
dokumenta prostornog uređenja (rok u kojem će stupiti na snagu, odnosno od kada
će se primjenjivati).
(3) Iznimno o stavljanju
izvan snage dokumenta prostornog uređenja može se donijeti odluka o stavljanju
izvan snage, ako je odlukom o izradi određeno da se postupak izrade i donošenja
provodi zasebno.
(4) Na odluku iz stavka
3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe stavka 1. i 2.
ovoga članka.
Izmjene
i dopune dokumenata prostornog uređenja
Članak
102.
Izmjene i dopune
dokumenta prostornog uređenja, odnosno stavljanja izvan snage izrađuju se i
donose prema postupku, koji je propisan za njegovu izradu i donošenje, ako ovim
Zakonom nije određeno drukčije.
2.7.
Provođenje dokumenata prostornog uređenja
Lokacijska
dozvola
Članak
103.
(1) Svaki zahvat u
prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim
propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije određeno
drukčije.
(2) Lokacijska dozvola
je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim
propisima.
(3) U slučaju međusobne
neusklađenosti dokumenta prostornog uređenja užega i širega područja, lokacijska
dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja šireg
područja.
(4) U postupku donošenja
odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje će se provesti zahvat u
prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.
Članak
104.
Lokacijska dozvola
izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove
iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
Nadležnost
za izdavanje lokacijske dozvole
Članak
105.
(1) Lokacijsku dozvolu
izdaje nadležno upravno tijelo:
– županije na čijem se
području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te
ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne
samouprave,
– Grada Zagreba za
zahvat u prostoru planiran na njegovom području,
– velikog grada na čijem
je području planiran zahvat u prostoru.
(2) Ministarstvo izdaje
lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za
zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno
Grada Zagreba.
Sadržaj
lokacijske dozvole
Članak
106.
(1) U lokacijskoj
dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:
– oblik i veličina
građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj
posebnoj geodetskoj podlozi,
– namjena, veličina i
građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih
jedinica,
– smještaj jedne ili
više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru
prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
– uvjeti za oblikovanje
građevine,
– uvjeti za nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti,
– uvjeti za uređenje
građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih
površina,
– način i uvjeti
priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu
i drugu infrastrukturu,
– mjere zaštite okoliša,
odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno
ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim
propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš,
– posebni uvjeti tijela
i osoba određenih prema posebnim propisima,
– ostali uvjeti iz
dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u
prostoru,
– uvjeti važni za
provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija
terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru,
obveza ispitivanja tla i dr.),
– uvjeti za gradnju
privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza,
separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi
napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj,
čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika
ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata
u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
(2) Sastavni dio
lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7.,
8. i 9. ovoga članka.
Zahtjev
za izdavanje lokacijske dozvole
Članak
107.
(1) Zahtjevu za
izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
– izvod iz katastarskoga
plana, odnosno njegova preslika,
– tri primjerka idejnog
projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj
podlozi,
– izjavu projektanta da
je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju
kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
– pisano izvješće i
potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim
propisima,
– dokaz o pravnom
interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske
dozvole.
(2) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se
izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka
1. ovoga članka prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu i
drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga
članka.
Postupak
izdavanja lokacijske dozvole
Članak
108.
(1) U postupku izdavanja
lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen
u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u
skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje,
– uz zahtjev za
izdavanje lokacijske dozvole priložena dokumentacija iz članka 107. ovoga
Zakona,
– osiguran pristup s
prometne površine do građevne čestice i
– građevna čestica
uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se
izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja
lokacijske dozvole utvrdit će se da je idejni projekt za tu građevinu izrađen u
skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u
skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje.
(3) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo iz članka 109. ovoga
Zakona zatražit će od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene
utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to
određeno posebnim propisima.
(4) Nadležno upravno
tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje
povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta, osim u
slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog
natječaja.
(5) Nadležno upravno
tijelo županije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje
povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta za smještajne
i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim
cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen na temelju
prethodno provedenog natječaja.
(6) Povjerenstvo iz
stavka 1. ovoga članka imenuje poglavarstvo županije, odnosno velikog grada iz
redova predstavnika stručnih i javnih institucija te drugih osoba afirmiranih u
području arhitekture i prostornog uređenja.
Članak
109.
(1) Ministarstvo,
odnosno nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od petnaest dana od
dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole iz članka 107.
ovoga Zakona, tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni
projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta iz članka 106. stavka 1. podstavka 7,
8. i 9. ovoga Zakona. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje radi davanja
obrazloženja podnositelj zahtjeva i projektant.
(2) Ministarstvo,
odnosno nadležno upravno tijelo poziva radi pribavljanja posebnih uvjeta iz
stavka 1. ovoga članka i druga nadležna tijela državne uprave ili pravne osobe s
javnim ovlastima, osobito ako je zahvat u prostoru od utjecaja na obranu Države
i sigurnost državne granice.
(3) Posebni uvjeti iz
članka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se izdanim, ako se tijelo
i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka prilikom uvida u idejni projekt
očituje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima ili utvrdi da
nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete naknadno pisanim putem u
propisanom roku.
(4) Ako tijelo i/ili
osoba, određeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni projekt ili naknadno
u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u idejni projekt, utvrde da idejni
projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, Ministarstvo, odnosno
nadležno upravno tijelo će zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni
rok za njegovo usklađenje. Ako podnositelj zahtjeva ne postupi po tom zaključku
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole.
(5) Ako investitor
postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo odnosno nadležno
upravno tijelo će ponovno postupiti u smislu stavka 1. ovoga članka. Ako se
tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka odazove ponovnom pozivu za
uvid u idejni projekt i tom prilikom utvrdi da idejni projekt ponovno nije
usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je o tome donijeti rješenje te ga u
roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti
podnositelju zahtjeva i Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom
tijelu.
(6) Posebni uvjeti iz
članka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se izdani, odnosno da je
idejni projekt usklađen s odredbama posebnih propisa i u slučaju ako se tijelo
ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odazove pozivu za uvid u idejni
projekt ili se prilikom uvida u idejni projekt, odnosno u naknadno određenom
roku ne očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu, odnosno nadležnom
upravnom tijelu ne dostavi rješenje iz stavka 5. ovoga
članka.
(7) Na rješenje tijela
ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe,
odnosno pokretanja upravnog spora, koju nadležno tijelo državne uprave, odnosno
Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom postupku. Ministarstvo, odnosno
nadležno upravno tijelo će prekinuti postupak za izdavanje lokacijske dozvole
dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud ne riješi o žalbi, odnosno
upravnom sporu podnositelja zahtjeva.
Stranka u
postupku izdavanja lokacijske dozvole
Članak
110.
(1) Prije izdavanja
lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je
stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem
tekstu: uvid).
(2) Stranka u smislu
stavka 1. ovoga članka je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se
izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini,
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s
nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanove za upravljanje
nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na čijem se
području planira zahvat u prostoru.
(3) Iznimno od stavka 2.
ovoga članka, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u
prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom,
odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su
podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i
nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje
nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se
području planira zahvat u prostoru.
Poziv
za uvid u idejni projekt
Članak
111.
(1) Ako u postupku
izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje više od deset stranaka koje su vlasnici
ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju
zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno
tijelo može zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana
odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako
stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika odredit će nadležno
upravno tijelo.
(2) Ako se lokacijska
dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina,
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida
putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno
uobičajeni način javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno
tijelo poziv izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na koju se odnosi
zahvat u prostoru.
(3) Javni poziv iz
stavka 2. ovoga članka:
– obvezno sadrži naziv
Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku
podnositelja zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na
kojemu stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje, te obavijest da se pozivu
ne mora odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se lokacijska
dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu,
– objavljuje se, odnosno
izlaže najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu određen za
uvid,
– izlaže se na građevnoj
čestici, odnosno građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru na vidljivom i
dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od vremenskih prilika, o čemu
službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja službenu
zabilješku,
– smatra se dostavljen
danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobičajeni način javnog
priopćavanja, čime je ispunjena dužnost nadležnog upravnog tijela iz članka 110.
stavka 1. ovoga Zakona.
Članak
112.
(1) Osoba koja se
odazove pozivu Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za uvid, dužna je
dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Stranci koja se je
odazvala pozivu za uvid, tijelo iz stavka 1. ovoga članka može na njezin zahtjev
odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka dužna izjasniti se o
idejnom projektu.
(3) Ako se stranka ne
izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je
stranci dana mogućnost uvida.
(4) Ako se pozivu za
uvid stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati, uvid može izvršiti i
naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u pozivu
za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog
kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5) Osobi koja ne dokaže
svojstvo stranke, tijelo iz stavka 1. ovoga članka uskratit će mogućnost uvida o
čemu će donijeti zaključak.
(6) Pravo stranke na
uvid prestaje pravomoćnošću lokacijske dozvole.
Odbijanje
zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
Članak
113.
(1) Ako Ministarstvo,
odnosno nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za
izdavanje lokacijske dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od
zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih
uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(2) Tijelo iz stavka 1.
ovoga članka će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ako
utvrdi da:
– idejni projekt nije
izradila ovlaštena osoba,
– idejni projekt nije
izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje
lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih
propisa,
– idejnim projektom nije
riješeno priključenje građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu,
– građevna čestica nije
uređena te
– ako investitor ne
ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga
članka.
Dostava
lokacijske dozvole i rješenja o odbijanju
zahtjeva
Članak
114.
(1) Lokacijska dozvola,
odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja
se:
– podnositelju zahtjeva
s idejnim projektom,
– strankama koje su se
odazvale pozivu nadležnog upravnog tijela za uvid bez idejnog
projekta,
– strankama koje se nisu
odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploči Ministarstva, odnosno
nadležnog upravnog tijela u trajanju od osam dana,
– urbanističkoj
inspekciji bez idejnog projekta.
(2) U slučaju dostave iz
stavka 1. podstavka 2. ovoga članka prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je prvi
dan izlaganja dozvole, odnosno rješenja na oglasnoj ploči.
(3) Stranka koja se nije
odazvala pozivu za uvid ne može zbog toga tražiti obnovu
postupka.
Izmjena
i dopuna lokacijske dozvole
Članak
115.
Podnositelj zahtjeva je
dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade
glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti
promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti iz članka 106. ovoga Zakona, a da
se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na temelju kojeg je
lokacijska dozvola izdana.
Rok za izdavanje
lokacijske dozvole
Članak
116.
Zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole Ministarstvo je dužno riješiti u roku od šezdeset dana, a
nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva iz
članka 107. ovoga Zakona te pribavljenih akata iz članka 109. ovoga
Zakona.
Pravo na
žalbu
Članak
117.
(1) Protiv lokacijske
dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba
Ministarstvu.
(2) Protiv lokacijske
dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti
upravni spor.
Važenje lokacijske
dozvole
Članak
118.
(1) Lokacijska dozvola
prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno
građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u
roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske
dozvole.
(2) Važenje lokacijske
dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije
godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga
Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola
izdana.
2.8.
Parcelacija građevinskog zemljišta
Parcelacija
Članak
119.
(1) Parcelacija
zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog
zemljišta izvan granica tog područja, može se provoditi samo u skladu s
rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju
građevne čestice i detaljnim planom uređenja.
(2) Parcelacija
zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice
unutar granice građevnog područja nije dopuštena.
Parcelacijski
elaborat
Članak
120.
Akt o parcelaciji
građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi se u
katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog
elaborata za koji je nadležno upravno tijelo iz članka 105. ovoga Zakona,
odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o
uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne
čestice ili detaljnim planom uređenja.
Rješenje
o utvrđivanju građevne čestice
Članak
121.
(1) Kada za postojeću
građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu
građevine, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o
utvrđivanju građevne čestice.
(2) Rješenje iz stavka
1. ovoga članka može se donijeti:
– ako su na istoj
katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski,
funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
– ako je građevina
izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od površine nužne za
redovitu uporabu građevine,
– ako je postojeća
katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može
smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te
građevine,
– ako se radi o
građevini iz članka 128. stavka 1. podstavka 3. ovoga
Zakona.
(3) Rješenje iz stavka
1. ovoga članka, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, donosi nadležno
upravno tijelo iz članka 105. ovoga Zakona na temelju dokumenata prostornog
uređenja i posebnih propisa, odnosno u skladu s pravilima struke, vodeći računa
da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu
uporabu građevine. Rješenje se donosi na temelju odgovarajuće posebne geodetske
podloge katastarske čestice i izvoda iz katastarskog plana, odnosno njegove
preslike, koji se prilažu zahtjevu.
2.9. Uređenje
građevinskog zemljišta
Cilj
i obveza uređenja građevinskog zemljišta
Članak
122.
(1) Građevinsko
zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje,
rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te
s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
(2) Uređenje
građevinskog zemljišta, sukladno ovom Zakonu, obveza je jedinica lokalne
samouprave.
Radnje
i radovi uređenja građevinskog zemljišta
Članak
123.
Uređenje građevinskog
zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove:
– osiguranje sredstava
za uređenje građevinskog zemljišta u proračunu jedinice lokalne samouprave i iz
drugih izvora,
– pribavljanje projekata
i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim
Zakonom i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u
svrhu uređenja građevinskog zemljišta,
– građenje u svrhu
proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukture sukladno posebnim
propisima, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije,
– sanaciju terena
(odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.),
– poticanje i
organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih osoba s javnim
ovlastima i drugih subjekata u čijem je djelokrugu prema posebnim propisima
građenje građevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske infrastrukture
te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina potrebnih za
život i rad u jedinici lokalne samouprave.
Redoslijed
uređenja građevinskog zemljišta
Članak
124.
(1) Prilikom uređenja
pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinih građevina s tim
u vezi mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući
trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih
dijelova.
(2) Nove građevine i
uređaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi te druge
infrastrukturne građevine ne mogu se priključivati na postojeće građevine i
uređaje komunalne infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine koje
kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima
odnosno njihovim dijelovima.
Mogućnost
građenja u građevinskom području
Članak
125.
(1) Lokacijska dozvola,
rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju na dijelu
građevinskog područja za koji je prema ovom Zakonu propisana obveza donošenja
urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može se izdati samo na
temelju tog plana.
(2) Lokacijska dozvola,
rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja iz stavka 1. ovoga članka, može
se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne
površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu
s urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je
uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne
infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani
radovi u skladu s navedenim planom.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga
članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima
građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih
građevina.
Članak
126.
(1) Lokacijska dozvola,
rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja za koji ovim Zakonom nije
propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana
uređenja, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup
s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih
mjesta) u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno
rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i
uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni
barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
(2) Stavak 1. ovoga
članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima
građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih
građevina.
Zabrana
izdavanja dozvola i drugih akata
Članak
127.
(1) U svrhu izrade
urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, čija je obveza izrade
propisana prostornim planom šireg područja, predstavničko tijelo jedinice
lokalne samouprave može odlukom o izradi na području obuhvata tog plana
zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za
građenje novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina te rješenja o izvedenom
stanju i potvrde izvedenog stanja do donošenja tog plana, ali ne duže od dvije
godine od dana stupanja na snagu odluke.
(2) Zabrana iz stavka 1.
ovoga članka može se produžiti za najviše godinu dana i nakon toga se više ne
može propisati pet godina.
(3) Zabrana iz stavka 1.
ovoga članka ne odnosi se na zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu
izdaje Ministarstvo.
Obveza prodaje
zemljišta
Članak
128.
(1) Država te jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na zahtjev vlasnika
zemljišta, odnosno građevine po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog
natječaja:
– dio neizgrađenog
zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s
detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine planirane
građevne čestice,
– dio zemljišta
potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s detaljnim planom
uređenja,
– zemljište koje čini
građevnu česticu građevine za stalno stanovanje izgrađene bez građevne dozvole
ili drugog odgovarajućeg akta, ako je građevina izgrađena u skladu s prostornim
planom i ako se vlasnik građevine obveže da će ishoditi rješenje o uvjetima
građenja, odnosno drugi odgovarajući akt u roku od godine dana od dana sklapanja
kupoprodajnog ugovora za ovo zemljište.
(2) Neispunjenje obveze
iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka razlog je za poništenje kupoprodajnog
ugovora.
Predaja
zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave
Članak
129.
(1) Vlasnik neizgrađenog
zemljišta na kojemu je detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom
uređenja planirano građenje građevina i uređaja komunalne ili druge
infrastrukture ili druga građevina javne namjene koje ne može biti vlasnik, može
ovo zemljište predati u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave.
(2) Na način iz stavka
1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne
može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s detaljnim
planom uređenja.
Članak
130.
(1) Vlasnik građevinskog
zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja
lokacijske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja, predati jedinici
lokalne samouprave dio tog zemljišta koje je dokumentom prostornog uređenja
određeno za građenje građevina ili uređaja komunalne infrastrukture koji služi
njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj
čestici.
(2) Vlasnik građevinskog
zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja
lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja s jedinicom lokalne
samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti
provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili
građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist građevine ili uređaja
komunalne infrastrukture kada je to prema prostornom planu
potrebno.
Članak
131.
(1) Za predano zemljište
iz članka 129., odnosno osnovanu služnost odnosno iz članka 130. ovoga Zakona
vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti predanog zemljišta u
vrijeme predaje, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine
uslijed osnivanja služnosti.
(2) Naknadu iz stavka 1.
ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s
kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana predaje
zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Članak
132.
(1) Zemljište iz članka
129. i članka 130. ovoga Zakona vlasnik predaje izjavom koju daje na zapisnik
uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu.
(2) Ured državne uprave
u županiji dužan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju
izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja
izjave.
(3) Ured državne uprave
u županiji dužan je izjavu iz stavka 1. ovoga članka u tri primjerka uručiti
zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odlaganja dostaviti jedinici
lokalne samouprave u čije je vlasništvo predano zemljište.
(4) Ured državne uprave,
odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zakazuje raspravu u svrhu sporazumnog
utvrđivanja naknade za predmetno zemljište.
(5) Ako vlasnik i
jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade nadležni sud
će ovu naknadu na zahtjev vlasnika odrediti u izvanparničnom
postupku.
Pravo
prvokupa
Članak
133.
(1) Vlada, predstavničko
tijelo županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine (u daljnjem
tekstu: nositelj prava prvokupa) može odlukom odrediti područje na kojemu ima
pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje građevina iz članka 123.
podstavka 5. ovoga Zakona.
(2) Područje iz stavka
1. ovoga članka određuje se na katastarskoj ili odgovarajućoj posebnoj
geodetskoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo
prvokupa.
(3) Odluka iz stavka 1.
ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu
županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine.
(4) Odluka iz stavka 1.
ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu i nadležnom područnom
uredu za katastar državne geodetske uprave odnosno Gradskom uredu za katastar i
geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski
ured).
Članak
134.
(1) Vlasnik nekretnine
na području na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati ovu
nekretninu dužan je putem javnog bilježnika istu ponuditi na prodaju nositelju
prava prvokupa i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje.
(2) Ako nositelj prava
prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od šezdeset dana od dana
priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik nekretnine može istu prodati
drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
(3) Kada se prema
uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu,
izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako nositelj prava prvokupa
kome je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog bilježnika, odnosno
nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u
novcu.
Članak
135.
(1) Sklapanje ugovora o
kupoprodaji nekretnine protivno članku 134. ovoga Zakona razlog je za poništenje
tog ugovora.
(2) Tužba za poništenje
ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon proteka tri godine
od dana njegova sklapanja.
Ugovor o
financiranju uređenja građevinskog zemljišta
Članak
136.
(1) Troškove ili dio
troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana
uređenja te za uređenje građevinskog zemljišta može snositi vlasnik zemljišta
kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom
lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog
zemljišta.
(2) Ugovor o
financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj formi, a ovisno
o svom predmetu, sadrži osobito:
– naziv odnosno ime i
adresu stranaka,
– naziv i obuhvat
prostornog plana čija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu
značajne za obje stranke,
– obvezu jedinice
lokalne samouprave da donese prostorni plan,
– vrstu i opseg radnji i
radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne
samouprave, te rok za njihovo izvršenje,
– iznos, način i rok
plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju platiti vlasnik zemljišta,
odnosno zainteresirana osoba.
(3) Sklapanje ugovora o
uređenju građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu posebnih propisa o javnoj
nabavi.
(4) Ugovor o uređenju
građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne
samouprave.
2.10. Urbana
komasacija
2.10.1.
Opće odredbe o urbanoj komasaciji
Svrha
urbane komasacije
Članak
137.
(1) Urbana komasacija (u
daljnjem tekstu: komasacija) provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog
zemljišta u području komasacije u građevne čestice, uz istodobno sređivanje
vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se
vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog svoje površine, oblika, položaja,
neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez
komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne samouprave
omogući građenje, uporaba, odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu s
detaljnim planom uređenja.
(2) Provedba postupka
komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Područje
komasacije
Članak
138.
(1) Provedba postupka
komasacije i područje komasacije određuje se prostornim planom uređenja općine
ili grada ili urbanističkim planom uređenja.
(2) Područje komasacije
je obuhvat detaljnog plana uređenja u skladu s kojim se komasacija
provodi.
Predmet
komasacije
Članak
139.
(1) Predmet komasacije
su sva zemljišta na području komasacije osim:
– građevnih čestica
izgrađenih u skladu s važećim detaljnim planom uređenja,
– neizgrađenih čestica
koje imaju oblik i površinu određenu važećim detaljnim planom
uređenja,
– izgrađenih čestica
koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s važećim detaljnim planom
uređenja i
– čestica na kojima su
izgrađene građevine bez građevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg akta u
skladu s detaljnim planom uređenja koje se promjenom oblika i površine mogu
uskladiti s tim planom.
(2) Dio izgrađene
čestice iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka koji prema važećem detaljnom
planu uređenja ne čini građevnu česticu, predmet je
komasacije.
Građevine i
trajni nasadi
Članak
140.
(1) Građevine i trajni
nasadi koji se nalaze na zemljištu koje je predmet komasacije i koje je potrebno
ukloniti radi provedbe detaljnog plana uređenja izvlašćuju se u korist jedinice lokalne
samouprave.
(2) Izvlaštenje iz
stavka 1. ovoga članka provodi se u postupku komasacije na način propisan
posebnim zakonom kojim se uređuje izvlaštenje.
(3) Vlasniku građevina i
trajnih nasada izvlaštenih u postupku komasacije pripada naknada i druga prava
propisana posebnim zakonom kojim se uređuje
izvlaštenje.
Utvrđivanje
stanja
Članak
141.
(1) Za potrebe provedbe
postupka komasacije utvrđuje se stanje zemljišta koje je predmet komasacije te
građevina i trajnih nasada iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem
tekstu: nekretnine) glede vlasništva, drugih stvarnih prava i posjeda, te u
pogledu njihova oblika, veličine i izgrađenosti.
(2) U pogledu vlasništva
nekretnina i drugih stvarnih prava, te njihovog oblika, veličine i izgrađenosti
uzima se kao mjerodavno stanje u zemljišnim knjigama.
(3) Ako se stvarno
stanje glede vlasništva i drugih stvarnih prava nekretnina te njihova oblika,
veličine i izgrađenosti ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama, uzet će se
kao mjerodavno stvarno stanje.
Članak
142.
(1) Sporove o pravu
vlasništva i drugim stvarnim pravima nekretnina te o njihovom obliku, veličini i
izgrađenosti kao i druge postupke nužne za provedbu postupaka komasacije, osim
postupaka čija je provedba u nadležnosti građevinske i urbanističke inspekcije,
rješava tijelo nadležno za provedbu komasacije kao prethodno
pitanje.
(2) Mjere zabrane
raspolaganja nekretninama koje su predmet postupaka komasacije ili pojedinih
radnji u tom postupku donesene od tijela državne vlasti ne sprečavaju provedbu
postupka komasacije.
(3) Utvrđivanjem
stvarnog stanja vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama u smislu
članka 141. ovoga Zakona te rješavanjem prethodnih pitanja iz stavka 1. ovoga
članka ne dira se u prava trećih osoba na te nekretnine niti na mogućnost
uređivanja ovih pitanja pred inače nadležnim tijelima državne vlasti nakon
pravomoćnog okončanja postupka komasacije.
Stranke i
sudionici komasacije
Članak
143.
(1) Stranke u postupku
komasacije su sudionici komasacije, vlasnik izgrađene čestice kojem se
dodjeljuje dio zemljišta potreban za formiranje građevne čestice u skladu s
detaljnim planom uređenja i posjednici zemljišta, koje je predmet komasacije, te
građevina i trajnih nasada na tom zemljištu.
(2) Sudionici komasacije
su vlasnici, nositelji drugih stvarnih prava, te nositelji obveznih prava koja
su osnova za stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava, na zemljištu koje je
predmet komasacije, te građevinama i trajnim nasadima na tom zemljištu i
jedinica lokalne samouprave na čiji se zahtjev provodi komasacija (u daljnjem
tekstu: jedinica lokalne samouprave).
Troškovi postupka
komasacije
Članak
144.
(1) Troškove pripreme
postupka komasacije čine troškovi izrade odnosno pribavljanja procjene, isprava
i dokumenata koji se prilažu uz zahtjev za pokretanje postupka
komasacije.
(2) Troškove geodetskih
radova u komasaciji čine troškovi rada osobe ovlaštene za obavljanje poslova
državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu na poslovima iz
članka 141. stavka 1., članka 154. stavka 3. podstavka 2., članka 158. stavka
3., članka 160. stavka 4. i članka 175. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Troškove pripreme
postupka komasacije i geodetskih radova u komasaciji snosi jedinica lokalne
samouprave.
(4) Troškove provedbe
postupka komasacije čine troškovi za naknade i pologe
koje prema ovom Zakonu jedinica lokalne samouprave plaća strankama u postupku
komasacije i drugim osobama u vezi s tim postupkom umanjeni za iznos naknada
koje jedinici lokalne samouprave plaćaju stranke u postupku komasacije i drugi
troškovi nastali u postupku komasacije.
(5) Naknadne troškove
postupka komasacije čine troškovi za naknade koje prema ovom Zakonu jedinica
lokalne samouprave plaća sudionicima komasacije i drugim osobama na temelju
odluke suda iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Troškove provedbe
postupka komasacije i naknadne troškove postupka komasacije
snosi:
– jedinica lokalne
samouprave i sudionik komasacije, razmjerno površini građevnih i drugih čestica
koje im se dodjeljuju u vlasništvo u tom postupku,
– sudionik komasacije
kojem se ne dodjeljuje građevna čestica, razmjerno površini zemljišta za koje mu
prema ovom Zakonu pripada naknada u novcu,
– vlasnik izgrađene
čestice kojem se dodjeljuje dio zemljišta potreban za formiranje građevne
čestice u skladu s detaljnim planom uređenja razmjerno površini zemljišta koje
mu se dodjeljuje.
Članak
145.
Obvezu, iznos i način
plaćanja naknadnih troškova postupka komasacije strankama u tom postupku, ako
takvi postoje, određuje komasacijsko povjerenstvo posebnim
rješenjem.
Članak
146.
Na radnje i akte,
odnosno promet i naknade u postupku komasacije ne plaćaju se upravne pristojbe,
odnosno porezi.
Povraćaj u
prijašnje stanje i obnova postupka
Članak
147.
Povraćaj u prijašnje
stanje i obnova postupka u postupku komasacije nisu
dopušteni.
2.10.2.
Komasacijska povjerenstva
Komasacijsko
povjerenstvo županije, Grada Zagreba i velikog
grada
Članak
148.
(1) Komasacijsko
povjerenstvo za svoje područje osniva predstavničko tijelo županije, Grada
Zagreba, odnosno velikog grada.
(2) Komasacijsko
povjerenstvo radi do opoziva.
(3) Komasacijsko
povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi povjerenstva
imaju zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju njihove
spriječenosti.
(4) Predsjednika i
članove komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike imenuje i razrješava
predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada. Predsjednik
i njegov zamjenik imenuju se iz reda službenika županije, Grada Zagreba, odnosno
velikog grada koji su diplomirani pravnici. Jedan član i njegov zamjenik imenuju
se iz reda službenika županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada koji su
diplomirani inženjeri arhitekture. Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz
reda sudaca županijskog suda koji imaju radnog iskustva u građansko-pravnim
odnosima, iz reda službenika katastarskog ureda koji je diplomirani inženjer
geodezije i reda članova općinskog vijeća, gradskog vijeća odnosno predstavnika
Gradske skupštine Grada Zagreba na čijem se području provodi
komasacija.
Članak
149.
(1) Komasacijsko
povjerenstvo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za koje je osnovano
provodi postupak komasacije i odlučuje o zahtjevu za
komasaciju.
(2) Komasacijsko
povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi članovi, odnosno njihovi
zamjenici, a odlučuje većinom glasova.
(3) Sjednicu
komasacijskog povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi povjerenstvo
priprema, te iste u ime povjerenstva potpisuje predsjednik povjerenstva, odnosno
njegov zamjenik.
(4)
Administrativno-tehničke poslove komasacijskog povjerenstva obavlja županija
Grad Zagreb, odnosno veliki grad.
Članak
150.
(1) Predsjedniku i
članovima komasacijskog povjerenstva, odnosno njihovim zamjenicima pripada
naknada za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi
Vlada.
(2) Iznos iz stavka 1.
ovoga članka određuje se s obzirom na broj sjednica komasacijskog povjerenstva i
broj stranaka koji sudjeluju u postupku komasacije.
(3) Troškove rada
komasacijskog povjerenstva snosi županija, Grad Zagreb, odnosno veliki
grad.
Državno
komasacijsko povjerenstvo
Članak
151.
(1) Državno komasacijsko
povjerenstvo osniva Vlada.
(2) Državno komasacijsko
povjerenstvo radi do opoziva.
(3) Vlada može prema
potrebi osnovati više državnih komasacijskih
povjerenstava.
(4) Državno komasacijsko
povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi imaju
zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju njihove
spriječenosti.
(5) Predsjednika i
članove državnog komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike imenuje i
razrješava Vlada na prijedlog ministra. Predsjednik i njegov zamjenik imenuju se
iz reda službenika Ministarstva koji su diplomirani pravnici. Jedan član i
njegov zamjenik imenuje se iz reda službenika Ministarstva koji su diplomirani
inženjeri arhitekture koji rade na poslovima prostornog uređenja. Po jedan član
i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske
koji imaju radnog iskustva u građanskopravnim odnosima, iz reda službenika
Središnjeg ureda Državne geodetske uprave koji je diplomirani inženjer geodezije
i reda članova predstavničkog tijela županije, Grada Zagreba, odnosno velikog
grada na čijem se području provodi komasacija.
Članak
152.
(1) Državno komasacijsko
povjerenstvo odlučuje o žalbama protiv rješenja o komasaciji i drugih akata u
vezi s postupkom komasacije.
(2) Državno komasacijsko
povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi članovi, odnosno njihovi
zamjenici, a odlučuje većinom glasova.
(3) Sjednicu državnog
komasacijskoga povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi povjerenstvo
priprema, te iste u ime povjerenstva potpisuje predsjednik povjerenstva, odnosno
njegov zamjenik.
(4)
Administrativno-tehničke poslove državnoga komasacijskog povjerenstva obavlja
Ministarstvo.
Članak
153.
(1) Predsjedniku i
članovima državnoga komasacijskog povjerenstva odnosno njihovim zamjenicima
pripada naknada za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi
Vlada.
(2) Troškove rada
državnoga komasacijskog povjerenstva snosi
Ministarstvo.
2.10.3.
Postupak komasacije
Zahtjev
za pokretanje postupka
Članak
154.
(1) Postupak komasacije
pokreće se na zahtjev jedinice lokalne samouprave.
(2) Zahtjev se podnosi
komasacijskom povjerenstvu, putem tijela koje obavlja administrativno tehničke
poslove povjerenstva, na čijem se području nalaze nekretnine za koje se traži
komasacija.
(3) Zahtjevu za
pokretanje komasacije jedinica lokalne samouprave prilaže:
– detaljni plan
uređenja,
– parcelacijski elaborat
za formiranje građevnih i drugih čestica na području komasacije s propisanim
potvrdama nadležnih tijela državne uprave,
– potpune izvatke iz
zemljišnih knjiga i posjedovne listove za zemljište koje je predmet komasacije
i/ili pojedinih radnji u tom postupku, druge dokumente i podatke značajne za
utvrđivanje vlasništva tog zemljišta, te građevina i trajnih nasada na tom
zemljištu kojima raspolaže (neprovedene odluke tijela državne vlasti,
kupoprodajne ugovore, podatke o promjeni adresa vlasnika i posjednika i sl.),
– popis i stručni opis
građevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti radi provedbe komasacije s
oznakom zemljišta na kojem se nalaze i izgrađenih čestica koje se promjenom
oblika i površine usklađuju s detaljnim planom uređenja,
– procjenu troškova
provedbe komasacije.
(4) Osim dokumenata iz
stavka 3. ovoga članka podnositelj zahtjeva dužan je na traženje komasacijskog
povjerenstva, prije i nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka
komasacije, dostaviti i druge dokumente i podatke potrebne za provedbu postupka
komasacije.
Zaključak
o provedbi postupka komasacije
Članak
155.
(1) Kada su ispunjene
sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za komasaciju, te kada su uz
zahtjev priloženi svi propisani i za provedbu komasacije potrebni dokumenti i
podaci, komasacijsko povjerenstvo donosi zaključak o provedbi postupka
komasacije.
(2) Ako nisu ispunjene
sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za komasaciju, odnosno ako
uz zahtjev nisu priloženi svi propisani i za provedbu komasacije potrebni
dokumenti i podaci, komasacijsko povjerenstvo će podnositelja zahtjeva
zaključkom pozvati da u određenom roku uredi, odnosno dopuni svoj
zahtjev.
(3) Ako podnositelj
zahtjeva ne uredi, odnosno ne dopuni svoj zahtjev sukladno zaključku iz stavka
2. ovoga članka, komasacijsko povjerenstvo će rješenjem odbaciti zahtjev za
komasaciju.
(4) Zaključak iz stavka
1. ovoga članka, uz ostalo, obvezno sadrži oznaku nekretnina koje su predmet
komasacije i pojedinih radnji u tom postupku, a dostavlja se katastarskom uredu
i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, svim strankama javnim priopćenjem u dnevnom
tisku i objavom na web stranici jedinice lokalne samouprave, te se izlaže
najmanje petnaest dana na oglasnoj ploči nadležnog tijela županije odnosno
velikog grada i mjesnih odbora odnosno gradskih četvrti na čijem se području
provodi komasacija.
Članak
156.
(1) Na temelju zaključka
o provedbi postupka komasacije zemljišnoknjižni sud u zemljišnim knjigama po
službenoj dužnosti provodi zabilježbu vođenja postupka
komasacije.
(2) Od dostave zaključka
o provedbi postupka komasacije nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, odnosno
katastarskom uredu pa do pravomoćnog okončanja tog postupka, promjene podataka u
katastarskom operatu, prodaja nekretnina koje su
predmet tog postupka ili pojedinih radnji u tom postupku, promjena vlasništva
tih nekretnina na drugi način te osnivanje i prijenos drugih stvarnih prava na
tim nekretninama, dopuštena je samo uz prethodnu suglasnost komasacijskog
povjerenstva.
(3) Pravni poslovi
sklopljeni protivno stavku 2. ovoga članka su ništetni.
Utvrđivanje
tržišne vrijednosti zemljišta
Članak
157.
(1) Tržišna vrijednost
zemljišta je vrijednost zemljišta izražena u cijeni koja se za komasirano zemljište na području komasacije ili sličnom
susjednom području može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i
potražnje.
(2) Namjena pojedinog
zemljišta koje je predmet komasacije određena detaljnim planom uređenja ne može
biti od utjecaja na utvrđivanje iznosa tržišne vrijednosti zemljišta u svrhu
isplate naknade u novcu prema ovom Zakonu.
(3) Prilikom utvrđivanja
tržišne vrijednosti zemljišta u svrhu određivanja naknade u novcu određene ovim
Zakonom uzimaju se u obzir podaci Ministarstva financija o tržišnoj vrijednosti
zemljišta na području komasacije ili sličnom susjednom području i tržišna
vrijednost zemljišta navedena u procjeni troškova provedbe komasacije, ali
tijelo koje utvrđuje tržišnu vrijednost zemljišta nije vezano tim podacima i
procjenom.
Očitovanje
stranaka i utvrđivanje stvarnog stanja
nekretnina
Članak
158.
(1) U svrhu utvrđivanja
stvarnog stanja nekretnina u pogledu njihova vlasnika, drugih stvarnih prava,
oblika, veličine i izgrađenosti te radi pružanja mogućnosti strankama da se
izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja,
sve stranke pozivaju se na očitovanje osobno i javnim priopćenjem na način
propisan člankom 171. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Prilikom očitovanja
strankama se obvezno objašnjava svrha i pravne posljedice komasacije,
predočavaju svi dokumenti koji se nalaze u spisu predmeta, a posebno
parcelacijski elaborat, te ih se obvezno upozorava da će za zemljište, koje je
predmet komasacije, dobiti naknadu u novcu prema tržišnoj vrijednosti ako ne
zatraže dodjelu građevne čestice.
(3) Ako je za
utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina glede njihova oblika, veličine i
izgrađenosti potrebno stručno znanje geodetske struke dokazi se izvode uz pomoć
osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina
prema posebnom zakonu.
Dodjeljivanje
građevnih i drugih čestica
Članak
159.
Građevne i druge čestice
formirane od zemljišta koje je predmet komasacije određene detaljnim planom
uređenja za građenje i uređenje građevina i uređaja komunalne infrastrukture i
čestice određene za građenje električne i telekomunikacijske infrastrukture, te
zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina potrebnih za
obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne samouprave i tijela državne
vlasti, te dijelovi zemljišta potrebni za formiranje građevnih čestica na kojima
su izgrađene ove građevine, uređaji i zgrade (u daljnjem tekstu: čestice za
javnu namjenu), dodjeljuju se u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave.
Članak
160.
(1) Građevne čestice
formirane od zemljišta koje je predmet komasacije, a koje detaljnim planom
uređenja nisu određene za javnu namjenu, dodjeljuju se u vlasništvo sudionicima
komasacije koji su to zatražili prilikom očitovanja na način i pod uvjetima
određenim ovim Zakonom.
(2) Građevna čestica ne
dodjeljuje se u vlasništvo sudioniku komasacije čije zemljište koje je predmet
komasacije, razmjerno umanjeno za površinu koja je bila potrebna za formiranje
građevnih čestica za javnu namjenu, ali ne više od 33 % površine tog zemljišta
(u daljnjem tekstu: izdvojena površina), nema barem površinu najmanje građevne
čestice određene detaljnim planom uređenja.
(3) Građevne čestice iz
stavka 1. ovoga članka, dodjeljuju se tako da:
– svaki sudionik
komasacije, koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatražio, dobije u
vlasništvo barem jednu građevnu česticu,
– sudionik komasacije,
koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatražio, dobije u vlasništvo građevnu
česticu ili više njih koje po svojoj površini približno odgovaraju površini
njegovog zemljišta koje je predmet komasacije razmjerno umanjenoj za izdvojenu
površinu,
– se sudioniku
komasacije po mogućnosti dodjeli u vlasništvo građevna čestica na položaju na
kojemu je ranije imao pretežni dio zemljišta, što bliže tom položaju ili na što
sličnijem položaju,
– se, koliko je to
moguće, uzimaju u obzir međusobni dogovori sudionika
komasacije.
(4) Razmjerno umanjenje
za izdvojenu površinu za svakog sudionika komasacije i iznos naknada u novcu
koje se plaćaju u postupku komasacije utvrđuju se na temelju elaborata kojeg
izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu.
Članak
161.
(1) Ako nema dovoljno
građevnih čestica za sve sudionike komasacije, koji su to zatražili, prednost u
dodjeljivanju u vlasništvo građevne čestice ima sudionik komasacije čije
zemljište, koje je predmet komasacije, ima veću površinu.
(2) Građevne čestice
koje preostanu nakon dodjele sudionicima komasacije u skladu s člankom 160.
stavkom 2. i 3. ovoga Zakona dodjeljuju se u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave.
Članak
162.
(1) Za dodjeljivanje u
vlasništvo građevnih čestica, odnosno njihovih dijelova i drugih čestica
mjerodavno je stanje nekretnina pojedine stranke utvrđeno u postupku
komasacije.
(2) Ako vlasnik i
posjednik zemljišta koje je predmet komasacije nije ista osoba, vlasniku će se
priznati pravo vlasništva na građevnoj čestici, a posjednik zemljišta će se
uvesti u posjed građevne čestice.
Članak
163.
(1) Prilikom dodjele u
vlasništvo građevnih čestica suvlasnici zemljišta i osobe koje zemljište imaju u
zajedničkom vlasništvu (zajedničari) tretiraju se kao jedan sudionik
komasacije.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, ako za to postoje uvjeti te ako su s time suglasni svi suvlasnici,
odnosno zajedničari, svaki od njih ili njihove pojedine skupine mogu se
tretirati kao zasebni sudionici.
Naknada
u novcu
Članak
164.
(1) Za razliku između
površine zemljišta koje je predmet komasacije, razmjerno umanjenog za izdvojene
površine i površine građevne čestice dobivene u vlasništvo, sudioniku komasacije
pripada naknada u novcu prema tržišnoj vrijednosti komasiranog zemljišta.
(2) Za razliku između
površine građevne čestice dobivene u vlasništvo i zemljišta koje je predmet
komasacije, razmjerno umanjenog za izdvojene površine, sudionik komasacije plaća
naknadu u novcu prema tržišnoj vrijednosti komasiranog
zemljišta.
Članak
165.
Sudioniku komasacije
koji u postupku komasacije u vlasništvo ne dobiva građevnu česticu za njegovo
zemljište, koje je predmet komasacije, pripada naknada u novcu prema tržišnoj
vrijednosti komasiranog zemljišta, razmjerno umanjenog
za izdvojene površine.
Članak
166.
(1) Naknadu u novcu koja
prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije ili drugoj osobi plaća jedinica
lokalne samouprave po konačnosti rješenja o komasaciji, odnosno po pravomoćnosti
odluke suda iz članka 172. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Naknada u novcu koja
prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije umanjuje se za iznos troškova
komasacije koje snosi sudionik komasacije.
(3) Naknada u novcu koju
prema ovom Zakonu plaća stranka pripada jedinici lokalne samouprave, a plaća se
najkasnije do donošenja zaključka o uvođenju sudionika komasacije u posjed
dodijeljenih građevnih čestica.
Formiranje
izgrađenih građevnih čestica
Članak
167.
(1) Vlasnicima
izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s
detaljnim planom uređenja dodjeljuje se u vlasništvo dio zemljišta potreban za
njezino formiranje u skladu s tim planom.
(2) Vlasnicima čestica
na kojima su izgrađene građevine bez građevinske dozvole, odnosno drugoga
odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom uređenja koje se promjenom oblika
i površine mogu uskladiti s tim planom dodjeljuje se u vlasništvo dio zemljišta
potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom.
(3) Vlasnik građevne
čestice iz stavka 1. i 2. ovoga članka za dodijeljeni dio zemljišta plaća
naknadu, prema tržišnoj vrijednosti komasiranog
zemljišta.
Rješenje o
komasaciji
Članak
168.
Rješenjem o komasaciji
odlučuje se o izvlaštenju građevina i trajnih nasada koji se nalaze na zemljištu
koje je predmet komasacije i drugim prethodnim pitanjima značajnim za provedbu
komasacije, dodjeljivanju građevnih i drugih čestica, dodjeli zemljišta
potrebnog za formiranje izgrađenih građevnih čestica, naknadama koje se plaćaju
prema ovom Zakonu, te o prelaganju stvarnih prava i
tereta na zemljištu koje je predmet komasacije, a čija svrha nije prestala
provedbom komasacije.
Članak
169.
Pravomoćnošću rješenja o
komasaciji prestaje vlasništvo i druga stvarna prava na zemljištu koje je
predmet komasacije te se stječe vlasništvo zemljišta i druga stvarna prava na
tom zemljištu prema tom rješenju, a zemljišta namijenjena detaljnim planom
uređenja općoj uporabi prema tom rješenju postaju javno dobro u općoj uporabi u
vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Članak
170.
(1) Stvarna prava i
tereti (pravo doživotnog uživanja, pravo građenja, zabrana raspolaganja
nekretninom, hipoteka i sl.) na zemljištu koje je
predmet komasacije, a čija svrha nije prestala provedbom komasacije predložit će
se rješenjem o komasaciji na odgovarajuću građevnu česticu istog
vlasnika.
(2) Nositelju stvarnog
prava ili tereta na zemljištu koje je predmet komasacije čija svrha nije
prestala provedbom komasacije, a koje se ne može preložiti jer vlasnik zemljišta
umjesto građevne čestice dobiva naknadu u novcu ili iz drugog razloga, pripada
naknada u novcu prema tržišnoj vrijednosti tog prava.
(3) Ako je svrha tereta
na zemljištu iz stavka 2. ovoga članka osiguranje tražbine, jedinica lokalne
samouprave dužna je u svrhu osiguranja te tražbine položiti odgovarajući iznos
kod banke na poseban račun.
Članak
171.
(1) Rješenje o
komasaciji objavljuje se u dnevnom tisku te se izlaže trideset dana na oglasnoj
ploči županije odnosno velikog grada i mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti
na čijem se području provodi komasacija.
(2) Nakon isteka roka za
izlaganje rješenja o komasaciji, svakoj stranci i drugoj osobi na koju se odnosi
rješenje dostavlja se izvod iz rješenja o komasaciji koji
sadrži:
– uvod
rješenja,
– dio izreke koji se
odnosi na stranku,
– obrazloženje s
posebnim navođenjem zahtjeva i prigovora stranke i razlozima zbog kojih nije
uvažen neki od zahtjeva ili prigovora stranke i
– pouku o pravnom
lijeku.
Članak
172.
(1) Protiv rješenja o
komasaciji može se izjaviti žalba Državnom komasacijskom povjerenstvu u roku od
petnaest dana od dana dostave izvoda iz rješenja o
komasaciji.
(2) Žalbom iz stavka 1.
ovoga članka ne može se pobijati način utvrđivanja i visine utvrđene tržišne
vrijednosti nekretnine za koju se plaća ili dobiva naknada, odnosno iznos ove
naknade, ali nezadovoljna stranka, odnosno druga osoba može po konačnosti
rješenja o komasaciji zatražiti da sud u izvanparničnom postupku utvrdi iznos
tržišne vrijednosti komasirane nekretnine te iznos
naknade u skladu s ovim Zakonom.
(3) U postupku iz stavka
2. ovoga članka, ovisno o utvrđenoj tržišnoj vrijednosti nekretnine, sud će
jedinici lokalne samouprave, odnosno nezadovoljnoj stranci odrediti plaćanje
razlike između utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine i dobivene, odnosno
plaćene naknade na temelju rješenja o komasaciji s pripadajućom kamatom od dana
pravomoćnosti sudske odluke.
Članak
173.
(1) Pravomoćno rješenje
o komasaciji s parcelacijskim elaboratom i dokazima da su plaćene naknade u
novcu koje se plaćaju prema ovom Zakonu, dostavlja se katastarskom uredu i
zemljišnoknjižnom sudu, koji su to rješenje dužni hitno, a najkasnije u roku od
trideset dana od dana primitka, provesti u katastarskom operatu, odnosno zemljišnoj knjizi.
(2) Ured i sud iz stavka
1. ovoga članka dužni su u katastarskom operatu
odnosno zemljišnoj knjizi provesti upise onako kako je to određeno rješenjem bez
obzira na ranije upise.
(3) Na zemljištu osobe
koja nije platila dužnu naknadu u novcu zemljišnoknjižni sud upisat će po
službenoj dužnosti hipoteku u dužnom iznosu za korist jedinice lokalne
samouprave.
Izvršenje
rješenja o komasaciji
Članak
174.
Rješenje o komasaciji
izvršava nadležno upravno tijelo županije, odnosno velikog
grada.
Članak
175.
(1) Zaključak o dozvoli
izvršenja rješenja o komasaciji donosi se po pravomoćnosti tog
rješenja.
(2) Granice građevnih i
drugih čestica u izvršenju rješenja o komasaciji određuje i obilježava osoba
ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom zakonu.
(3) Sudionik komasacije
koji nije platio naknadu koju je prema rješenju o komasaciji dužan platiti neće
se uvesti u posjed dodijeljenog zemljišta dok ne plati
naknadu.
Članak
176.
Ako do uvođenja u posjed
plodovi na zemljištu nisu ubrani tijelo koje izvršava rješenje o komasaciji
odredit će rok do kojega ih prijašnji vlasnik, odnosno posjednik može
ubrati.
III.
GRADNJA
3.1.
Sudionici u gradnji
Članak
177.
Sudionici u gradnji
jesu:
–
investitor,
–
projektant,
– revident,
–
izvođač,
– nadzorni
inženjer.
Investitor
Članak
178.
(1) Investitor je pravna
ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje,
kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja
investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih
djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(3) Investitor je dužan
osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(4) Investitor je dužan
povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine,
ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.
(5) Investitor koji je
ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja
ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom
zakonu.
(6) Fizička osoba koja
je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 400 m ili jednostavne građevine za svoje potrebe može
jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je
diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima
položeni stručni ispit.
Projektant
Članak
179.
(1) Projektant je
fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je
odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da
je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne
zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim
propisima.
(3) Projektant ne može
biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj
građevini.
Članak
180.
(1) Ako u projektiranju
sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata
odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavnog projektanta
određuje investitor.
Izvođač
Članak
181.
(1) Izvođač je osoba
koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
(2) Graditi ili izvoditi
pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje
djelatnosti građenja prema posebnom zakonu.
Članak
182.
Izvođač je dužan graditi
u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno
građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:
– povjeriti izvođenje
građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete
za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
– radove izvoditi tako
da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,
– ugrađivati građevne
proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
– osigurati dokaze o
uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene
opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine
bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete
(rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i
dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja
građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji
su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom,
– propisno zbrinuti
građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,
– sastaviti pisanu
izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja
građevine.
Članak
183.
(1) Izvođač imenuje
inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja
vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj
radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka 182. ovoga
Zakona.
(2) Ako u građenju
sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je
odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera
gradilišta.
(3) Glavni izvođač iz
stavka 2. ovoga članka mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za
građenje te građevine.
(4) Glavni inženjer
gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za
međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 182. ovoga Zakona te ujedno
koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika
tijekom izvođenja radova.
(5) Glavni inženjer
gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno
voditelj radova za određenu vrstu radova.
(6) Glavni inženjer
gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja
ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom
zakonu.
Nadzorni
inženjer
Članak
184.
(1) Nadzorni inženjer je
fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni
nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i
propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2) Nadzorni inženjer ne
može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj
građevini.
Članak
185.
(1) U provedbi stručnog
nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje
tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim
projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim
propisima,
– utvrditi je li glavni
projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine
izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u
slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga
Zakona,
– utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje
poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom
zakonu,
– utvrditi ispunjava li
izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim
zakonom,
– odrediti provedbu
kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja
kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije
sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 182. stavka
1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji
su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju
ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom
određena takva obveza,
– bez odlaganja upoznati
investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom
građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim
mjerama,
– sastaviti završno
izvješće o izvedbi građevine.
(2) U provedbi stručnog
nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je
odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja
građevine u slučaju ako:
– izvođač ne osigura
dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani
način,
– dokumentacijom iz
članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost,
odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
– izvođač, odnosno
odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne
ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom,
– iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za
obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom
zakonu.
(3) Način otklanjanja
nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u
građevinski dnevnik.
Članak
186.
(1) Stručni nadzor
građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za
obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih
zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske
zaštite.
(2) Stručni nadzor
građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka
209. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak
187.
(1) Na građevinama na
kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor mora
provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga
nadzornog inženjera.
(3) Glavni nadzorni
inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora
građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
(4) Glavni nadzorni
inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu
radova.
Revident
Članak
188.
(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu
projekata.
(2) Ovlaštenje za
obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje
poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer
s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u
svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na
drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole
projekta.
(3) Ovlaštenje za
obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva,
daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje
ministar.
(4) Detaljnije uvjete u
odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje
ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se
dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar
pravilnikom.
(5) Iznimno, detaljniji
uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja
i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za građevine na koje se odnosi
obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnom zakonu,
određeni su tim zakonom.
Članak
189.
(1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi
u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili
djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je
proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona,
posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i
pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3) Osim odredbe iz
stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na
odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona o
odgovornosti projektanta.
3.2.
Projekti
Članak
190.
(1) Projekti se
razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200,
glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u
drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina može
se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i
odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o
namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti
izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne
zahtjeve i uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga
Zakona.
Idejni
projekt
Članak
191.
(1) Idejni projekt u
skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup
međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje)
te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj
podlozi.
(2) Idejni projekt koji
je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska
dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj
strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s
objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni
značajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt
zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno
čuvati.
(4) Idejni projekt u
skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za
obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim
propisima.
Glavni
projekt
Članak
192.
(1) Glavni projekt je
skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i
dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema
ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne
smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim
projektom.
(3) U slučaju da glavni
projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan
projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio
radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim
projektom.
(4) Mišljenje iz stavka
3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant
idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno
Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu,
građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u
graditeljstvu.
(5) Glavni projekt
zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno
čuvati.
Članak
193.
(1) Glavni projekt
ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
– arhitektonski
projekt,
– građevinski
projekt,
– elektrotehnički
projekt,
– strojarski
projekt,
– troškovnik
projektiranih radova.
(2) Glavni projekt iz
stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko
tehnološko rješenje.
(3) Ovisno o vrsti
građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka
1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za
njezino održavanje.
(5) Građevinski projekt
iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za
koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu
koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za
koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.
(6) Elaborati iz stavka
4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima.
Članak
194.
U glavnom projektu
projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. U tom
slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova, a
projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski
dnevnik.
Članak
195.
Za građevine, odnosno za
određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te potrebne projekte i
sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar
pravilnikom.
Članak
196.
(1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju
certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su
proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o
čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u
glavnom projektu.
(2) Tipski projekt može
biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka 1. ovoga
Zakona.
Članak
197.
(1) Projektant koji je
izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179.
stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1.
ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog
projektanta.
Izvedbeni
projekt
Članak
198.
(1) Izvedbenim projektom
razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora
biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju
izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim
na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(3) Izvedbeni projekt
nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od
400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina
određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga
Zakona.
(4) Izvedbeni projekt
građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim
radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov
pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina
postoji.
Članak
199.
(1) U slučaju da
izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan
projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja
određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja
mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom.
(2) Mišljenje iz stavka
1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta,
projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom
tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog
projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u
graditeljstvu.
Opremanje i
označavanje projekta
Članak
200.
(1) Projekti, odnosno
njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu
jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta,
tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili
tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(2) Projekti, odnosno
njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za
pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena
promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz
članka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih
dijelova.
Članak
201.
Obvezni sadržaj i
elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja
projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i
način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje
ministar pravilnikom.
Kontrola
projekata
Članak
202.
(1) Kontrola glavnog
projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
– mehaničku otpornost i
stabilnost,
– zaštitu od
buke,
– uštedu energije i
toplinsku zaštitu,
– higijenu, zdravlje i
zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom
zakonu.
(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta
sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani
način.
(3) U izvješću o
obavljenoj kontroli revident može zahtijevati
da:
– prije početka
izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se
odnosi na te radove,
– obavi pregled radova u
određenoj fazi građenja.
(4) U slučaju iz stavka
3. ovoga članka investitor je dužan revidentu
pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno
pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda
radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje
dodatak izvješća o kontroli projekta.
Članak
203.
Sadržaj, način i opseg
obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od
strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu
kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola
projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina,
odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrđivanje
usklađenosti (nostrifikacija) projekta
Članak
204.
(1) Utvrđivanje
usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog
prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem
tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o obilježjima
građevine.
(2) Idejni projekt,
glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti
prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom
pravilnikom iz članka 206. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni,
glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom
jeziku.
(3) Obveza
nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema
propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi
usklađeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi
stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na hrvatski
jezik.
(5) Popis usklađenih
propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se objavljuje u
»Narodnim novinama«.
Članak
205.
(1) Nostrifikaciju
projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove
projektiranja.
(2) Pravna osoba
ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na
propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati
potvrdu.
(3) U slučaju da
projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna
osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove
projekta.
(4) Ovlaštenje za
nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Članak
206.
Postupak nostrifikacije,
sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne
moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih
osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i
stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje
ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno način kojim se
dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar
pravilnikom.
Članak
207.
Odredbe posebnog zakona
koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se
način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga
Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se
način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je
sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklađivanje
idejnog i glavnog projekta s posebnim
propisima
Članak
208.
(1) Idejni, odnosno
glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima
građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti
usklađen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je
odgovoran projektant.
(2) Nadležno upravno
tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja rješenja o uvjetima
građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete,
suglasnosti ili mišljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog
projekta s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo, ovisno
o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja
građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga
članka o usklađenosti glavnog projekta s posebnim
propisima.
3.3. Građenje
građevina
Članak
209.
(1) Građenju zgrade čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje
isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima
građenja.
(2) Građenju građevina
iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju pravomoćne
građevinske dozvole.
(3) Rješenje o uvjetima
građenja i građevinska dozvola su upravni akti.
(4) Građenju ostalih
građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog
projekta.
(5) Jednostavne
građevine i radove čijem se građenju, odnosno izvođenju može pristupiti bez akta
kojim se odobrava građenje određuje ministar pravilnikom.
(6) U građenju građevina
i izvođenju radova iz stavka 5. ovoga članka investitor i izvođač dužni su se
pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo
građenje.
Članak
210.
(1) Investitor može na
vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju konačnog rješenja o
uvjetima građenja i građevinske dozvole.
(2) Ako rješenje o
uvjetima građenja i građevinska dozvola nisu pravomoćni, jer je stranka
pokrenula upravni spor, a investitor se zbog toga odluči s građenjem pričekati
pravomoćnost rješenja o uvjetima građenja, tada investitor od takve stranke ima
pravo tražiti naknadu obične štete i izmakle koristi, ako se utvrdi da je ta
stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora.
(3) Upravni spor iz
stavka 2. ovoga članka Upravni sud Republike Hrvatske dužan je riješiti u roku
od godine dana.
(4) Investitor je dužan
prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova
postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno obnova izdavanja
građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te
građevine.
(5) Zaključkom iz stavka
4. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje
građevine.
Članak
211.
(1) Rješenje o uvjetima
građenja izdaje se za građenje cijele građevine.
(2) Građevinska dozvola
i potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih
građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu
građevinu.
(3) Ako je prije
građenja građevine potrebno ukloniti prethodno izgrađenu građevinu ili njezin
dio, uklanjanje te građevine određuje se rješenjem o uvjetima građenja, te
potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom na temelju lokacijske
dozvole.
(4) Građenju građevine
iz stavka 3. ovoga članka ne smije se pristupiti ako se prije toga ne ukloni
prethodno izgrađena građevina ili njezin dio čije je uklanjanje
određeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona
koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način
primjenjuju na zahtjev i izdavanje akta iz stavka 3. ovoga
članka.
Članak
212.
(1) Nadležno upravno
tijelo županije izdaje rješenje o uvjetima građenja i potvrdu glavnog projekta
za građevine izvan područja velikog grada, te za građevine na području dviju ili
više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo Grada Zagreba
odnosno velikog grada za građevine na svojem području.
(2) Ministarstvo izdaje
građevinsku dozvolu za građevine iz članka 105. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Protiv rješenja o
uvjetima građenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba
Ministarstvu.
(4) Protiv građevinske
dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti
upravni spor.
3.3.1. Rješenje o
uvjetima građenja
Članak
213.
(1) Zahtjev za izdavanje
rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi
investitor.
(2) Zahtjevu za
izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:
– tri primjerka idejnog
projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj
podlozi,
– posebne uvjete tijela
državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi
u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili
je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
– pisano izvješće i
potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim
propisima,
– dokaz da ima pravo
graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na
postojećoj građevini.
Članak
214.
Dokazom da investitor
ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:
– izvadak iz zemljišne
knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja
na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava
graditi,
– ugovor ili odluka
nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva,
pravo građenja ili pravo služnosti,
– ugovor o ortakluku
sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili
rekonstrukcija,
– ugovor o koncesiji
kojim se stječe pravo građenja,
– pisana suglasnost
vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim
zakonom nije drukčije određeno,
– pisana suglasnost
fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku
nekretnine koji je investitor.
Članak
215.
(1) U postupku izdavanja
rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se:
– da je idejni projekt
izrađen u skladu s prostornim planom,
– da je idejni projekt
izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i posebnih propisa,
– da je građevna čestica
uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
– mjesto i način
priključenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu
infrastrukturu,
– da su zahtjevu za
izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 213. ovoga
Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja
činjenica iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, nadležno upravno tijelo dužno
je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti očevid na građevnoj
čestici.
(3) Nadležno upravno
tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva
za izdavanje rješenja o uvjetima građenja iz članka 213. ovoga Zakona, tijela
i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi
pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. Uvidu u idejni
projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. Na postupak
izdavanja rješenja o uvjetima građenja na odgovarajući način se primjenjuju
odredbe članka 109. ovoga Zakona.
(4) Idejni projekt je
prilog i sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, što na projektu mora biti
naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela
koje izdaje rješenje.
Članak
216.
(1) Prije izdavanja
rješenja o uvjetima građenja, nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti
mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu:
uvid).
(2) Stranka u smislu
stavka 1. ovoga članka je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje
rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini,
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s
nekretninom za koju se izdaje rješenje te javna ustanova za upravljanje
nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se
području nalazi nekretnina.
Članak
217.
(1) Ako u postupku
izdavanja rješenja o uvjetima građenja sudjeluje više od deset stranaka koje su
vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju
zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, nadležno upravno tijelo može
zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko
će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne
postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika odredit će nadležno upravno
tijelo.
(2) Ako se rješenje o
uvjetima građenja izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset
nekretnina nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida i putem
javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajeni
način javnog priopćavanja, te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno tijelo poziv
izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na koju se odnosi zahvat u
prostoru.
(3) Javni poziv iz
stavka 2. ovoga članka:
– obvezno sadrži naziv
nadležnog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i
lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid i dati
izjašnjenje te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već putem svojeg
opunomoćenika i da se rješenje o uvjetima građenja može izdati iako se stranka
ne odazove pozivu.
– izlaže se, odnosno
objavljuje, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje
uvida,
– izlaže se na zemljištu
od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno građevini na vidljivom i
dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od vremenskih prilika, o čemu
službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja službenu
zabilješku,
– smatra se dostavljen
danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobičajeni način javnog
priopćavanja, čime je ispunjena dužnost nadležnoga upravnog tijela iz članka
216. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak
218.
(1) Osoba koja se
odazove pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid dužna je dokazati da ima
svojstvo stranke.
(2) Stranci koja se
odazvala pozivu za uvid nadležno upravno tijelo može na njezin zahtjev odrediti
rok od najviše osam dana u kojemu se stranka dužna izjasniti o idejnom
projektu.
(3) Ako se stranka ne
izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je
stranci pružena mogućnost uvida.
(4) Ako se stranka ne
može odazvati pozivu za uvid iz opravdanih razloga, uvid se može izvršiti i
naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom
za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog
kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5) Osobi koja ne dokaže
svojstvo stranke nadležno upravno tijelo uskratit će mogućnost uvida o čemu će
donijeti zaključak.
Članak
219.
Ako su ispunjeni
propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom
komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu,
nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od
trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Članak
220.
(1) Ako nadležno upravno
tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rješenja o
uvjetima građenja, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja
zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne
može biti dulji od trideset dana.
(2) Nadležno upravno
tijelo odbit će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ako investitor
ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
221.
(1) Rješenje o uvjetima
građenja odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja
se:
– investitoru s idejnim
projektom,
– stranci koja se
odazvala pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid bez idejnog
projekta,
– stranci koja se nije
odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploči nadležnoga upravnog
tijela u trajanju od osam dana,
– građevinskoj
inspekciji bez idejnog projekta.
(2) U slučaju dostave iz
stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je
prvi dan izlaganja rješenja na oglasnoj ploči.
(3) Osoba koje se nije
odazvala pozivu za uvid ne može zbog toga tražiti obnovu
postupka.
Članak
222.
(1) Rješenje o uvjetima
građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije
godine od dana pravomoćnosti rješenja.
(2) Važenje rješenja o
uvjetima građenja produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine
ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i
drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.
(3) Nadležno upravno
tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima
građenja.
3.3.2.
Potvrda glavnog projekta
Članak
223.
(1) Zahtjev za izdavanje
potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi
investitor.
(2) Zahtjevu za
izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:
– tri primjerka glavnog
projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske
dozvole,
– pisano izvješće o
kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta
potrebna,
– pisano izvješće i
potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema stranim
propisima,
– elaborate o
geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge
elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog
projekta,
– parcelacijski elaborat
ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz
potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o
usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne
čestice,
– dokaz da ima pravo
graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava
graditi, odnosno na postojećoj građevini.
(3) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije građenje se
izdaje potvrda glavnog projekta, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz
stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu
i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 224.
(1) Dokazom da
investitor ima pravo graditi iz članka 223. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona
smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da
investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode,
odvodnju i niskonaponske električne vodove smatra se i odluka Vlade o
utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je
određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena
potvrda glavnog projekta.
Članak 225.
(1) U postupku izdavanja
potvrde glavnog projekta utvrđuje se:
– da je glavni projekt
izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da je glavni projekt
izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i drugih propisa,
– da je građevna čestica
uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
– da su zahtjevu za
izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 223. ovoga
Zakona.
(2) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čiji se glavni
projekt izdaje potvrda, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja
potvrde glavnog projekta utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu
izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i drugih propisa.
Članak 226.
(1) Ako su ispunjeni
uvjeti propisani ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom
komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu,
nadležno upravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta u roku od
trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Ako nadležno upravno
tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje potvrde glavnog
projekta, zaključkom će najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva,
investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti
dulji od trideset dana.
(3) Nadležno upravno
tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ako
investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 2.
ovoga članka.
(4) Protiv rješenja iz
članka 3. ovoga članka koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti
žalba Ministarstvu.
(5) Potvrda glavnog
projekta nije upravni akt.
(6) Potvrda glavnog
projekta odnosno rješenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta
dostavlja se investitoru i građevinskoj inspekciji.
Članak 227.
(1) Potvrda glavnog
projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije
godine od dana izdavanja te potvrde.
(2) Važenje potvrde
glavnog projekta produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine
ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i
drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.
(3) Nadležno upravno
tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
3.3.3.
Građevinska dozvola
Članak
228.
(1) Zahtjev za izdavanje
građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za
izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
– tri primjerka glavnog
projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim
uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
– pisano izvješće o
kontroli glavnog projekta,
– pisano izvješće i
potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim
propisima,
– elaborate o
geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge
elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog
projekta,
– parcelacijski elaborat
ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz
potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne
čestice,
– dokaz da ima pravo
graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na
postojećoj građevini.
(3) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije građenje se
izdaje građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka
1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu i
drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 229.
(1) Dokazom da
investitor ima pravo graditi iz članka 228. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona
smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da
investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa
Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes
Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska
dozvola.
Članak 230.
Stranka u postupku
izdavanja građevinske dozvole je investitor.
Članak 231.
(1) Ministarstvo poziva
najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva za
izdavanje građevinske dozvole iz članka 228. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe
određene posebnim propisima, koja su sudjelovala u izdavanju lokacijske dozvole
za tu građevinu radi pribavljanja potvrda iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona
o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Uvidu u glavni projekt
obvezno prisustvuje radi davanja objašnjenja investitor i
projektant.
(2) Ministarstvo poziva
radi pribavljanja potvrda iz stavka 1. ovoga članka i druga tijela državne
uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je građevina od utjecaja
na obranu Države i sigurnost državne granice.
(3) Potvrda iz stavka 1.
ovoga članka smatra se izdanom ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga
članka prilikom uvida u glavni projekt očituje usmeno ili naknadno pisanim putem
u propisanom roku da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim
propisima.
(4) Ako tijelo i/ili
osoba određeni posebnim propisima prilikom uvida u glavni projekt ili naknadno u
roku od najviše petnaest dana od dana uvida u glavni projekt, utvrdi da glavni
projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, Ministarstvo će zaključkom
investitoru odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Ako investitor ne
postupi po tom zaključku, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje
građevinske dozvole.
(5) Ako investitor
postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo će ponovno postupiti
u smislu stavka 1. ovoga članka. Ako se tijelo i/ili osoba određeni posebnim
propisima odazove ponovnom pozivu za uvid u glavni projekt i tom prilikom utvrdi
da glavni projekt ponovno nije usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je o
tome donijeti rješenje te ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u
glavni projekt dostaviti investitoru i Ministarstvu.
(6) Potvrda iz stavka 1.
ovoga članka smatra se izdana, odnosno da je glavni projekt usklađen s odredbama
posebnih propisa i u slučaju ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ne odazove pozivu za uvid u glavni projekt ili se prilikom uvida u glavni
projekt, odnosno u naknadno određenom roku ne očituje ili ako u propisanom roku
Ministarstvu ne dostavi rješenje iz stavka 5. ovoga
članka.
(7) Na rješenje tijela
ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka investitor ima pravo žalbe, odnosno
pravo pokretanja upravnog spora, o čemu nadležno tijelo državne uprave, odnosno
Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom postupku. Ministarstvo će
prekinuti postupak za izdavanje građevinske dozvole dok nadležno tijelo državne
uprave, odnosno sud ne riješi o žalbi, odnosno upravnom sporu
investitora.
Članak 232.
(1) U postupku izdavanja
građevinske dozvole utvrđuje se:
– da je glavni projekt
izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da je glavni projekt
izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i posebnih propisa,
– da je građevna čestica
ili područje obuhvata uređeno u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka
126. stavka 1. ovoga Zakona,
– da su pribavljene
potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz članka 208. stavka 3.
ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za
izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 228. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Ako je za
organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za koju se izdaje
građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja
građevinske dozvole, utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu izrađen
u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i
drugih propisa.
(3) Ako su ispunjeni
propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom
komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu,
Ministarstvo je dužno izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana
primitka urednog zahtjeva.
(4) Ako Ministarstvo
utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole,
zaključkom će investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji
ne može biti dulji od trideset dana.
(5) Ministarstvo će
odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ako investitor ne ispuni
propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 3. ovoga
članka.
(6) Građevinska dozvola,
odnosno rješenje o odbijanju izdavanja građevinske dozvole dostavlja se
investitoru s glavnim projektom i građevinskoj inspekciji bez glavnog
projekta.
(7) Građevinska dozvola
prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od
pravomoćnosti te dozvole.
(8) Važenje građevinske
dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se
nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi
uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.
(9) Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.
3.3.4.
Izmjene tijekom građenja
Građevina
za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja
Članak
233.
(1) Investitor je dužan
ishoditi izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja ako tijekom građenja
namjerava učiniti izmjene glavnog projekta zgrade kojima se mijenja usklađenost
s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s kojim je
izrađen.
(2) Izmjene tijekom
građenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe na ispunjavanje bilo
kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklađenost s
idejnim projektom, investitor može učiniti na temelju izmijenjenog i/ili
dopunjenog glavnog projekta.
Građevina
za koju se izdaje potvrda glavnog projekta
Članak
234.
(1) Investitor je dužan
ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako tijekom građenja
namjerava na građevini za koju se izdaje potvrda učiniti izmjene kojima se
mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim
uvjetima.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu
lokacijske dozvole.
(3) Izmjene tijekom
građenja građevina iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe na ispunjavanje
bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost
građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju
izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno
tijelo.
Građevina
za koju se izdaje građevinska dozvola
Članak
235.
(1) Investitor je dužan
ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava
na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim
lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog
zahtjeva za građevinu.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka u kojem se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim
uvjetima, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske
dozvole.
Članak
236.
Na zahtjev i postupak
izmjene i/ili dopune rješenja o uvjetima građenja iz članka 233. ili potvrde
glavnog projekta iz članka 234. ili građevinske dozvole iz članka 235. ovoga
Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose
na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja tih
akata.
Promjena
investitora
Članak
237.
(1) Ako se tijekom
građenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana nastale promjene
novi investitor je dužan od Ministarstva odnosno nadležnog upravnog tijela
zatražiti izmjenu rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta i
građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi
investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,
odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdan taj
akt.
(2) Izmjena akta iz
stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te
građevinskoj inspekciji.
3.4.
Posebni slučajevi građenja
Građenje
u slučaju neposredne opasnosti
Članak
238.
(1) U slučaju
neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih
razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova
prestanka, bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno
građevinske dozvole mogu se graditi građevine, koje služe sprječavanju
djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih
posljedica.
(2) Građevina iz stavka
1. ovoga članka može se graditi na temelju odluke, koju donosi Vlada po
prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva
obrane.
(3) Građevina iz stavka
1. ovoga članka mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja događaja
ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve građevine.
(4) U slučaju trajnog
zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka mora se ishoditi odgovarajući
akt iz stavka 1. ovoga članka u roku od dvije godine od prestanka djelovanja
događaja.
Obnavljanje
oštećenih građevina
Članak
239.
U slučaju oštećenja
građevine djelovanjem događaja iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona, građevina
se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez rješenja o
uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, u
skladu s aktom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja
građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom
zakonu.
3.5. Ostali
posebni slučajevi
Članak
240.
Ako je na građevnoj
čestici izgrađena građevina bez rješenja o uvjetima građenja odnosno potvrde
glavnog projekta, investitor odnosno vlasnik je dužan prije izdavanja rješenja o
izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja za tu građevinu, osim upravne
pristojbe određene za izdavanje tih akata, platiti i posebnu upravnu pristojbu u
iznosu određenom posebnim propisom.
Rješenje o
izvedenom stanju
Članak
241.
(1) Za zgradu čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja
o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju.
(2) Zgrada iz stavka 1.
ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i
krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Članak
242.
(1) Zahtjev za izdavanje
rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik
zgrade.
(2) Zahtjevu za
izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik
prilaže:
– tri primjerka
arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
– dokaze o ispunjenom
bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja građevine,
izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
– dokaz da ima pravo
graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna
čestica.
Članak
243.
(1) U postupku izdavanja
rješenja o izvedenom stanju utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje
zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rješenje o
izvedenom stanju,
– da arhitektonski
snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte koji se
podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
– da je dokazano da
zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i
stabilnosti,
– da je građevna čestica
uređena u smislu članka 125. stavka 2. odnosno članka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
– da su zahtjevu za
izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 242. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Ako su ispunjeni
propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade
dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj
pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno
tijelo je dužno izdati rješenje o izvedenom stanju u postupku u kojem se na
odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 214. do 221. i članka 222. stavka
3. ovoga Zakona.
Potvrda izvedenog
stanja
Članak
244.
(1) Za građevinu za koju
se prema ovom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te
potvrde, izdaje se potvrda izvedenog stanja.
(2) Građevina iz stavka
1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni dijelovi bitni za
ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te
građevine.
Članak
245.
(1) Zahtjev za izdavanja
potvrde izvedenog stanja u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik
građevine.
(2) Zahtjevu za
izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik
prilaže:
– konačnu lokacijsku
dozvolu,
– tri primjerka
arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva
za građevinu, izrađenima po osobama ovlaštenim za
projektiranje,
– pisano izvješće o
kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola
potrebna,
– elaborate o
geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge
elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimka izvedenog
stanja,
– dokaz da ima pravo
graditi na građevnoj čestici.
Članak
246.
(1) U postupku izdavanja
potvrde izvedenog stanja utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje
građevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da arhitektonski
snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem građevine,
– da je dokazano da
građevina ispunjava bitne zahtjeve,
– da je građevna čestica
uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
– da su zahtjevu za
izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 245. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Ako su ispunjeni
propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade
dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj
pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno
tijelo je dužno izdati potvrdu izvedenog stanja u postupku u kojem se na
odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 224. do 226. i članka 227. stavka
3. ovoga Zakona.
Članak
247.
(1) Ako se u slučaju iz
članka 240. ovoga Zakona utvrdi da izvedeno stanje građevine nije u skladu s
arhitektonskim snimkom izvedenog stanja nadležno upravno tijelo će odbiti
zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog
stanja bez prethodnog donošenja zaključka iz članka 220. stavka 1., odnosno
članka 226. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja
činjenica iz stavka 1. ovoga članka, nadležno upravno tijelo je dužno provesti
očevid na građevnoj čestici.
Članak
248.
Za rekonstrukciju
građevine iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona, za koju je izdano rješenje o
izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja, potrebno je ishoditi rješenje
o uvjetima građenja odnosno potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu
građevinu.
3.6.
Prijava početka građenja i gradilište
Prijava
početka ili nastavka građenja
Članak
249.
(1) Investitor je dužan
Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i
inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili
nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca,
pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak
radova.
(2) Investitor zgrade
čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m, dužan je najkasnije do dana početka radova imati
pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima.
(3) Investitor građevine
određene uredbom iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona dužan je najkasnije do
dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima.
(4) Investitor ostalih
građevina, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209.
stavka 5. ovoga Zakona, dužan je najkasnije do dana početka radova imati potvrdu
glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine
izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) U prijavi početka
građenja investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
(6) U slučaju prekida
građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i
susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Članak 250.
(1) Elaborat iskolčenja građevine izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje
poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s
idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rješenja o uvjetima
građenja, odnosno potvrde glavnog projekta i građevinske
dozvole.
(2) Iskolčenje građevine mora obaviti osoba ovlaštena za
obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom
zakonu.
(3) Ispravnost iskolčenja građevine potvrđuje osoba iz stavka 2. ovoga
članka upisom u građevinski dnevnik prije početka radova
iskopa.
Članak 251.
(1) Predstavničko tijelo
jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke
zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene vrste građevina,
odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje kalendarske godine i
vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno izvoditi
radovi.
(2) Odluka iz stavka 1.
ovoga članka ne odnosi se na građevine iz uredbe iz članka 105. stavka 2. ovoga
Zakona, za građenje kojih je odlukom Vlade ili posebnim zakonom utvrđen interes
Republike Hrvatske.
(3) Odluka iz stavka 1.
ovoga članka ne odnosi se niti na izvođenje radova na uklanjanju građevina na
temelju inspekcijskog rješenja.
Uređenje
gradilišta
Članak
252.
(1) Gradilište mora biti
osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog
pristupa ljudi na gradilište.
(2) Na gradilištu koje
se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i
sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi
moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi
način.
(3) Ograđivanje
gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti
prolaznike.
(4) Gradilište mora biti
označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora,
projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i
vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg
se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost
toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske.
Članak 253.
(1) Privremene građevine
i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima
zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite
zdravlja ljudi i okoliša.
(2) Privremene građevine
izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski
i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i
dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje
prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave završnog izvješća nadzornog
inženjera nadležnom upravnom tijelu.
(3) Na gradilištu je
potrebno predvidjeti i provoditi mjere kojima se onečišćenje zraka, tla i
podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru.
(4) Na gradilištu je
potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite na radu te ostale propisane mjere
za zaštitu zdravlja ljudi.
(5) Gradilište mora
imati uređenu elektrotehničku instalaciju u skladu s
propisima.
(6) Gradilište mora biti
uređeno i u skladu s posebnim zakonom ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na
temelju ovoga Zakona nije određeno drukčije.
Dokumentacija
na gradilištu
Članak
254.
(1) Izvođač na
gradilištu mora imati:
– rješenje o upisu u
sudski registar, odnosno obrtnicu,
– suglasnost za
obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača prema posebnom
zakonu,
– akt o imenovanju
glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja
radova,
– akt o imenovanju
nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera,
– rješenje o uvjetima
građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s idejnim
odnosno glavnim projektom,
– izvedbene projekte s
mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli
glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i
druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i
dopunama,
– izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je
to propisano,
– građevinski
dnevnik,
– dokaze o sukladnosti
za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za
ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim
zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom,
posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja
građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do
tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u
tijeku,
– elaborat iskolčenja građevine,
– drugu dokumentaciju,
dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je
izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na
gradilištu.
(2) Obrazac, uvjete i
način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje ministar
pravilnikom.
(3) Dokumentaciju iz
stavka 1. podstavka 5., 6., 8. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja trajno
čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.
Članak 255.
(1) Izvođač na
gradilištu zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade
za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m ne mora imati dokumentaciju iz članka 254. stavka 1.
podstavka 2., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2) Izvođač na
gradilištu jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209. stavka 5.
ovoga Zakona mora imati dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 1., 3.
i 8. ovoga Zakona.
3.7.
Uporaba građevina
Članak
256.
(1) Izgrađena zgrada
čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrada za obavljanje
isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 600 m mogu se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može
izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što
investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće
nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
(2) Građevina iz članka
105. stavka 2. ovoga Zakona može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon,
te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu,
nakon što Ministarstvo izda za tu građevinu uporabnu
dozvolu.
(3) Ostale građevine,
osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga
Zakona, može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može izdati
rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što nadležno
upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta, izda za tu građevinu
uporabnu dozvolu.
Uporabna
dozvola
Članak
257.
(1) Uporabnu dozvolu
izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo građevinsku
dozvolu, a nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo
potvrdu glavnog projekta.
(2) Uporabnu dozvolu
izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim
pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom,
odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih
zahtjeva za građevinu.
(3) Uporabna dozvola za
građevinu za koju se prema posebnim propisima utvrđuju objedinjeni uvjeti
zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje važiti u roku i
pod uvjetima određenim tim propisom.
(4) Uporabna dozvola za
građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za
poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o
skloništima.
Zahtjev za izdavanje
uporabne dozvole
Članak
258.
(1) Zahtjev za izdavanje
uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik
građevine.
(2) Zahtjevu za
izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine
prilaže:
– presliku konačne
građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
– podatke o sudionicima
u gradnji,
– pisanu izjavu izvođača
o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
– završno izvješće
nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Tehnički
pregled
Članak
259.
(1) Ministarstvo,
odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti
tehnički pregled građevine.
(2) U slučaju nepotpunog
zahtjeva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo je obvezno u roku od
petnaest dana od primitka zahtjeva zatražiti dopunu.
(3) Tehnički pregled
obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno upravno
tijelo.
(4) Ministarstvo odnosno
nadležno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela i
osobe određene posebnim propisima koji upućuju svog predstavnika kao člana
povjerenstva.
(5) Predsjednik i
članovi povjerenstva su stručni djelatnici i predstavnici tijela i osoba
određenih posebnim propisima koji su izdali potvrde iz članka 208. stavka 3.
ovoga Zakona, predstavnici drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima te neovisni stručnjaci koje odredi osnivač
povjerenstva.
(6) Tijela i osobe iz
stavka 4. ovoga članka dužna su osigurati sudjelovanje svog predstavnika u radu
povjerenstva.
(7) Način obavljanja
tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i
uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera
propisuje ministar pravilnikom.
Članak
260.
(1) Ministarstvo odnosno
nadležno upravno tijelo poziva na tehnički pregled sudionike u gradnji čija je
prisutnost odlučna za obavljanje tehničkog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji
dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu
povjerenstva.
(2) O mjestu, danu i
satu obavljanja tehničkog pregleda, Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo
dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati prisutnost
sudionika u gradnji na tehničkom pregledu.
(3) Predsjednik
povjerenstva o obavljenom tehničkom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi
i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti
ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati
uporabna dozvola.
(4) Ako predstavnik
tijela ili osobe određenih posebnim propisima nije prisustvovao tehničkom
pregledu, niti je u roku od osam dana od dana određenog za obavljanje tehničkog
pregleda dostavio nadležnom upravnom tijelu mišljenje u skladu sa stavkom 3.
ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili osobe dano, da se
građevina može koristiti i da se može izdati uporabna
dozvola.
Dužnost investitora u
postupku tehničkog pregleda
Članak
261.
Investitor je dužan,
najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na
uvid:
– dokumentaciju iz
članka 254. ovoga Zakona,
– geodetski situacijski
nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu
koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski
ured,
– isprave o sukladnosti,
odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih tijela u slučaju kada je
ovim ili posebnim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza
provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja
kvalitete.
Izdavanje uporabne
dozvole
Članak
262.
(1) Ministarstvo,
odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu
građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je
povjerenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može
koristiti.
(2) Zahtjev za izdavanje
uporabne dozvole odbit će se rješenjem:
– ako je građevina
izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog
projekta,
– ako je građevina
izgrađena protivno građevinskoj dozvoli, odnosno potvrđenom glavnom
projektu,
– ako se u roku od
devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji
utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom
Zakonu,
– ako je donesen
zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske
dozvole,
– ako je u tijeku
postupak poništenja građevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune potvrde
glavnog projekta po pravu nadzora,
– ako je u tijeku
postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili
uklanjanje građevine,
– ako građevina nije
priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne
infrastrukture određene lokacijskim uvjetima,
– ako privremene
građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni
građevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu
uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta nije
dovedeno u uredno stanje.
Pokusni
rad
Članak
263.
(1) Ako postoji potreba
ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom investitor je
obvezan početak pokusnog rada prijaviti Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom
tijelu, te tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima koji su izdali
potvrde iz članka 208. stavka 3. Zakona.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja ispunjava
uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom
zakonu.
(3) Prijavi pokusnog
rada prilaže se:
– plan i program
ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog
rada,
– usporedne vrijednosti
parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti
tolerancije,
– predviđeni završetak
pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, bitni
zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za
vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim
projektom.
Članak
264.
(1) Za građevinu za koju
je Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu te za građevinu za koju je donesena
odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim
zakonom određen interes Republike Hrvatske, može se iznimno izdati privremena
uporabna dozvola:
– ako nema konačnih
rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja
kvalitete određenih dijelova građevine, a tehničkim pregledom je utvrđeno da je
građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, te da su provedeni svi
kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete
određenih dijelova građevine za sve radove tijekom građenja kada je ta obveza
određena ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim
propisom ili projektom, ili
– ako građevina ima
nedostatke koji nisu člankom 262. stavkom 2. određeni kao razlozi za odbijanje
izdavanja uporabne dozvole te koji ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za
građevinu prema ovom Zakonu.
(2) Privremena uporabna
dozvola izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana, a istekom tog roka
potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola
za dio građevine
Članak
265.
(1) Uporabna dozvola
može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine
i za dio građevine:
– ako je to potrebno
radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu,
trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),
– ako se određeni dio
građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele
građevine.
(2) Potreba iz stavka 1.
ovoga članka mora biti predviđena glavnim
projektom.
Uporabna
dozvola za složenu građevinu
Članak
266.
(1) Uporabna dozvola
može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka građenja složene
građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U
tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima određenim lokacijskom
dozvolom.
(2) Izdavanje uporabne
dozvole na način iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđeno glavnim
projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio složene
građevine.
Troškovi
postupka
Članak
267.
(1) Ako se tehnički
pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela,
odnosno sjedište osobe određenih posebnim propisima, investitor je dužan
naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova
povjerenstva za tehnički pregled u visini određenoj posebnim
propisima.
(2) Ako je za člana
povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili osobe određenih posebnim propisima
koja nije izdala potvrdu iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona prema posebnom
zakonu, investitor je dužan za tog člana povjerenstva tijelu naknaditi troškove
prema posebnom zakonu koji se odnosi na vještake.
(3) Način obavljanja
tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i
uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera
propisuje ministar pravilnikom.
Evidentiranje
građevine u katastarskom operatu
Članak
268.
(1) Katastarski ured
evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za
tu građevinu izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska
dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, završno izvješće nadzornog inženjera
za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima građenja, rješenje o
izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadležnoga upravnog
tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti,
ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Građevina će se
evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu
formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se
evidentira.
Uporaba
i održavanje građevine
Članak
269.
Građevina se rabi samo
sukladno njezinoj namjeni.
Članak
270.
(1) Vlasnik građevine
odgovoran je za njezino održavanje.
(2) Vlasnik građevine
dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja
očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva
za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno
kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske.
(3) U slučaju oštećenja
građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš,
prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu,
vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i
označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog
oštećenja.
Članak
271.
Održavanje građevine te
poslove praćenja stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu
pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za
građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične
stručne poslove, vlasnik građevine, odnosno osoba koja obavlja poslove
upravljanja građevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim
zakonom.
Članak
272.
(1) Uvjete za održavanje
i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava
zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini te način ispunjavanja i
dokumentiranja ispunjavanja ovih uvjeta, propisuje ministar
pravilnikom.
(2) Pitanja održavanja
građevina koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se posebnim
zakonom.
3.8.
Uklanjanje građevina
Dozvola
za uklanjanje
Članak
273.
(1) Uklanjanju građevine
ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju akta iz članka 211.
stavka 3. ovoga Zakona, odnosno na temelju inspekcijskog rješenja, može se
pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu
čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu
građevinu.
Članak
274.
(1) Kod uklanjanja
građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti ugroziti javni
interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine
mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona.
(2) Kod uklanjanja
građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na
mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu
okoliša.
Zahtjev
i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje
Članak
275.
(1) Zahtjev za izdavanje
dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi
Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i
prilaže:
– tri primjerka projekta
uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
– dokaz vlasništva
građevine,
– potvrde tijela ili
osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni
interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita
okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge
infrastrukture i dr.).
(2) U postupku izdavanja
dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka je vlasnik građevine
te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se izdaje dozvola
za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s
nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se uklanjanjem utječe
na njegova stvarna prava.
Projekt
uklanjanja
Članak
276.
(1) Projekt uklanjanja
građevine ili njezina dijela sadrži:
– nacrte, proračune
i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka
stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili
okoliš,
– tehnički opis
uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i
uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina
dijela,
– proračun stabilnosti
okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje
građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
(2) Projekt uklanjanja
iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku
otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na
stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih
i drugih građevina.
IV.
NADZOR
4.1.
Upravni nadzor
Članak
277.
(1) Upravni nadzor nad
provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost
rada i postupanja nadležnih tijela i osoba s javnim ovlastima koji se odnose na
prostorno uređenje i gradnju provodi Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor
provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti
ministar.
Poništenje
i ukidanje po pravu nadzora
Članak
278.
(1) Ako se u provedbi
upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi urbanistički, odnosno građevinski
inspektor, utvrdi da su lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne
čestice rješenjem o zadržavanju objekta u prostoru, odnosno rješenjem o uvjetima
građenja, rješenjem o izvedenom stanju i dozvolom za uklanjanje građevine, koji
su konačni u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga
Zakona, Ministarstvo će takav akt poništiti po pravu
nadzora.
(2) Ako se u provedbi
upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi građevinski inspektor utvrdi da
su uporabnom dozvolom, koja je konačna u upravnom postupku, očito povrijeđene
materijalne odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takav akt ukinuti po pravu
nadzora.
(3) Ako se u provedbi
nadzora utvrdi da su rješenjem urbanističkog, odnosno građevinskog inspektora
koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona,
Ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora.
(4) Rješenje o
poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora može se donijeti u roku od godine
dana od dana konačnosti akta koji se ukida, odnosno poništava, a u koji rok se
ne uračunava dostava rješenja.
(5) Nakon prve
neuspješne dostave rješenja o poništenju odnosno ukidanju po pravu nadzora
dozvole, odnosno rješenja iz stavka 1. ovoga članka, dostava se provodi
stavljanjem tog rješenja na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome
ostavlja se na nekretnini na koju se odnosi rješenje o poništenju, odnosno
ukidanju.
(6) Rješenje o
poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora u slučaju dostave iz stavka 5.
ovoga članka smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu
ploču.
4.2.
Inspekcijski nadzor
Obavljanje
poslova inspekcijskog nadzora
Članak
279.
(1) Inspekcijski nadzor
nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode
inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove raspoređeni na radna
mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora prostornog uređenja i
gradnje u Ministarstvu i u područnim jedinicama Ministarstva u sjedištima i
izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada Zagreba, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(2) Poslove
inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz stavka 1. ovoga članka koji se
odnose na prostorno uređenje obavljaju urbanistički inspektori, a propisa iz
stavka 1. koji se odnose na gradnju obavljaju građevinski
inspektori.
(3) Poslovi iz stavka 1.
ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti
rada.
Uvjeti
za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
Članak
280.
(1) Na radno mjesto
glavnoga urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer
arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega
tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga
Zakona.
(2) Na radno mjesto
višega urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer
arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u
struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga
Zakona.
(3) Na radno mjesto
urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske
ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i
položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(4) Na radno mjesto
glavnoga građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer
arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u
struci od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom iz članka 5.
ovoga Zakona.
(5) Na radno mjesto
višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer
arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u
struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga
Zakona.
(6) Na radno mjesto
građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske
ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i
položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Na radno mjesto
nadzornika za građenje s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja
može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske struke, odnosno inženjer
građevinske struke s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim
ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(8) Ministar, odnosno
osoba koju on odredi može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja
inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti (višem)
građevinskom inspektoru iz jedne područne jedinice da privremeno provodi nadzor
na području druge područne jedinice, a najmanje trideset dana
neprekidno.
(9) Radna mjesta s
ovlastima inspekcijskog nadzora te detaljnijim uvjetima i njihovim ovlastima
koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar
Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Službena
iskaznica i znak
Članak
281.
(1) Glavni urbanistički,
odnosno građevinski inspektor, viši urbanistički, odnosno građevinski inspektor
i urbanistički, odnosno građevinski inspektor te nadzornik za građenje dokazuju
službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i
znakom.
(2) Oblik, sadržaj te
način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i
znakovima te izgled znaka propisuje ministar
pravilnikom.
Ovlasti
inspektora
Članak
282.
(1) U postupku
inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
– zatražiti i pregledati
isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na
temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba
nazočnih inspekcijskom nadzoru,
– ući na gradilište i u
građevine, odnosno zgrade, prostorije i prostore (industrijske-proizvodne
građevine, pogoni s pripadajućim uređajima i postrojenja s pripadajućim
zemljištem na građevnoj čestici, te stambene, poslovne i stambeno-poslovne
zgrade s pripadajućim zemljištem na građevnoj čestici) i pregledati ih, kao i
šumska, poljoprivredna i druga zemljišta te privremena gradilišta i izvođenje
radova,
– narediti investitoru
odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i
druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda,
– pregledati poslovnu
dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi primjene
ovoga Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i dr.),
– uzimati izjave od
odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno
utvrditi kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom
nadzoru,
– zatražiti pisano od
nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom
nadzoru,
– utvrđivati činjenično
stanje na vizualni način (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.),
– zatražiti uzorkovanje
i ispitivanje građevnog proizvoda putem ovlaštene osobe,
– zatražiti pisano
izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru
i
– obavljati i druge
radnje sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) Pod poslovnim
prostorijama u smislu ovoga Zakona, smatraju se stambene i poslovne prostorije i
drugi prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja
djelatnost.
(3) Inspektor je dužan s
podacima za koji nadzirana osoba dokaže da je poslovna tajna postupati sukladno
određenim uvjetima za njihovo čuvanje.
(4) Troškove analize
uzorkovanja iz stavka 1. podstavka 8. ovoga članka podmiruje nadzirana osoba,
ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u
protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog
proračuna.
(5) U obavljanju
inspekcijskog nadzora inspektor može do donošenja rješenja o izvršenom
prekršaju, odnosno sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete
koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz i o tome
izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i
predmetima.
(6) Ako tijekom
inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlašten izravno postupati, odmah
će izvijestiti odgovarajuće nadležno upravno tijelo, odnosno inspektora o
uočenim nezakonitostima ili nepravilnostima te zatražiti pokretanje postupka i
poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim
propisima.
Obveze
nadziranih osoba
Članak
283.
(1) Nadzirane osobe i
tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave dužne su
inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za
neometan rad, dati na uvid i korištenje svu potrebnu dokumentaciju, te na pisani
zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne podatke potrebne
za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2) Nadzirane osobe
dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i
poslovanje u nadziranoj građevini u tijeku inspekcijskog nadzora ako inspektor
ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično
stanje.
(3) Inspektor može od
nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatražiti izvršenje
pojedine radnje radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok za
izvršenje te radnje.
(4) Nadzirana osoba
inspektoru nije omogućila provedbu inspekcijskog nadzora
ako:
– ne omogući obavljanje
pregleda u radnim prostorijama nadležnoga upravnog tijela, odnosno pravne osobe
i ovlaštenog arhitekta,
– ne dostavi na pisani
zahtjev u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi
nadzora,
– ne izvijesti o
poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka,
– ne osigura uvid u
traženu dokumentaciju i isprave radi utvrđivanja činjeničnog stanja u roku
određenom u zapisniku o inspekcijskom nadzoru,
– nije dopustila ući na
gradilište i pregledati građevine, zgrade, prostorije, prostore, pogone s
postrojenjima, uređaje i opremu na kojima se obavlja inspekcijski
nadzor,
– ako nije provela
radnje iz stavka 2. i stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se inspektoru
prilikom nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano
očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev
inspektora pružiti mu pomoć.
Stranka
u inspekcijskom postupku
Članak
284.
(1) Stranka u smislu
ovoga Zakona može biti:
– jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave i osoba ovlaštena za obavljanje poslova
prostornog uređenja u inspekcijskom postupku urbanističkog
inspektora,
– sudionik u gradnji,
vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je
izgrađena i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u inspekcijskom
postupku građevinskog inspektora.
(3) Stranke u
inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona koji se odnosi na uporabljivost građevnih proizvoda pri građenju
građevina su izvođač i nadzorni inženjer.
(4) Ako je investitor
ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznatog boravišta stranka je posjednik
nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.
(5) Stranka u
inspekcijskom postupku u kojem se investitor građevine koja je izgrađena na
javnom, odnosno pomorskom dobru ne može utvrditi, je nepoznat
investitor.
Inspekcijski
postupak
Članak
285.
(1) Ako inspektor u
provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj dužnosti upravni
postupak i poduzeti propisane mjere.
(2) Inspektor će pisano
obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrđenom činjeničnom stanju u
inspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja tog
stanja.
Inspekcijsko
rješenje
Članak
286.
(1) Ako inspektor utvrdi
povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona može
donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.
(2) Inspektor će
rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od osam dana od
dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja.
Ne donošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu njegova
donošenja.
(3) Ako je stranka
nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje, odnosno zaključak
dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome
ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.
(4) Obveza izvršenja
inspekcijskog rješenja, odnosno zaključka i rok za podnošenje žalbe, odnosno
pokretanje upravnog spora počinju teći od prvoga idućeg dana od dana
oglašavanja.
(5) Nakon prve
neuspješne dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci prema
posebnom zakonu, dostava se provodi na način određen u stavku 3. i 4. ovoga
članka.
(6) Rješenje i zaključak
u slučaju dostave iz stavka 5. ovoga članka smatra se dostavljenim danom
stavljanja na oglasnu ploču.
Hitne
mjere
Članak
287.
(1) U slučaju neposredne
opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na
okolnom zemljištu, građevinski inspektor može na temelju ovoga Zakona usmenim
rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču
poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti korištenje građevine
ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni
potrebnim.
(2) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka mora se
otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog
rješenja.
(3) Otpravak iz stavka 2. ovoga članka inspektor neće
dostavljati stranci ako je hitna mjera provedena tijekom inspekcijskog nadzora,
odnosno prije otpreme pisanog otpravka rješenja, što
će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
(4) Obveza izvršenja
usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog rješenja
stranci.
(5) O donošenju rješenja
iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor odmah obavještava nadležnu
policijsku upravu.
(6) Ako je investitor,
odnosno vlasnik i/ili izvođač građevine nepoznat ili nedostupan ili mu je iz
bilo kojeg razloga nemoguće izreći hitnu mjeru ili je odbije izvršiti u
određenom roku, građevinski inspektor istim rješenjem naređuje izvršenje hitne
mjere putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
Zatvaranje
gradilišta i pečaćenje sredstava za rad
Članak
288.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na temelju ovoga Zakona na licu
mjesta naređuje zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i onemogućuje
korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad
pečaćenjem.
(2) Građevinski
inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stavka 1. ovoga članka kada
investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada
uskladi građenje s ovim Zakonom.
(3) Ako investitor,
odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim
znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć
policije koja će udaljiti izvođača s gradilišta.
(4) Nastavak građenja
nakon zatvaranja gradilišta je kazneno djelo prema članku 323. Kaznenog
zakona.
(5) Naredba o zatvaranju
gradilišta i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje važiti
po izvršenju inspekcijskog rješenja građevinskog inspektora odnosno obustave
postupka izvršenja.
(6) Način zatvaranja i
označavanja zatvorenog gradilišta te pečaćenja oruđa, strojeva i drugih
sredstava za rad propisuje ministar pravilnikom.
Zaključak o
obustavi postupka izvršenja
Članak
289.
Ako je nadzirana osoba
izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja, ili je iz nekoga drugog razloga
prestala obveza izvršenja inspekcijskog rješenja inspektor će po službenoj
dužnosti donijeti zaključak o obustavi postupka izvršenja.
Pravo na žalbu i
upravni spor
Članak
290.
(1) Protiv rješenja,
zaključka o obustavi postupka izvršenja i zaključka o troškovima izvršenja koje
je donio građevinski inspektor u područnoj jedinici može se u roku od petnaest
dana od dana zaprimanja rješenja, odnosno zaključka izjaviti žalba
Ministarstvu.
(2) Ako građevinski
inspektor u područnoj jedinici Ministarstva utvrdi da je žalba dopuštena,
pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a novim aktom nije zamijenio žalbom
osporeni akt, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana
primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisom koji se odnosi na predmet u
Ministarstvo na rješavanje.
(3) Žalba izjavljena
protiv rješenja, odnosno zaključka iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njihovo
izvršenje.
(4) Žalbu iz stavka 3.
ovoga članka rješava posebno povjerenstvo Ministarstva koje imenuje
ministar.
(5) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka protiv inspekcijskog rješenja, odnosno zaključka građevinskog
inspektora koji postupa u nadzoru građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga
Zakona i rješenja urbanističkog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može
pokrenuti upravni spor, kojim se ne odgađa njegovo
izvršenje.
Nadzor
urbanističke inspekcije
Članak
291.
Urbanistički inspektor
provodi inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjetima rada
nadziranih osoba ovlaštenih za izradu dokumenata prostornog uređenja te poduzima
i druge mjere određenih ovim Zakonom.
Članak
292.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor jedinici lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave rješenjem naređuje u primjerenom roku otklanjanje
nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje utvrdi u izvješću o stanju u prostoru, u
odluci o izradi prostornog plana i u dokumentu prostornog uređenja i/ili u
postupku njihove izrade, prihvaćanja, odnosno donošenja.
(2) Ako jedinica
lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne postupi po rješenju iz
stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će na prijedlog urbanističkog inspektora
ukinuti izvješće, odnosno donijeti odluku o obustavi od primjene odluke o izradi
prostornog plana, odnosno dokumenta prostornog uređenja ili pojedinih odredbi
tih akata.
Članak
293.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor će predložiti da se po pravu
nadzora poništi:
– lokacijska dozvola
koja je očito izdana protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovi ovoga
Zakona, dokumentu prostornog uređenja i posebnim
propisima,
– rješenje o utvrđivanju
građevne čestice koje je izdano protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na
osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog uređenja i posebnim
propisima,
– rješenje o zadržavanju
objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o postupanju s objektima građenim
protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«,
br. 33/92.) ili Zakonu o prestanku važenja Zakona o
postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za
građenje (»Narodne novine«, br.
33/95.).
– akt o parcelaciji koji
je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklađenosti s lokacijskom
dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja ili rješenjem o utvrđenju građevne
čestice ili detaljnim planom uređenja.
(2) Rješenje o
poništenju akata iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti u roku od godine
dana od kada su postali konačni u upravnom postupku.
Članak
294.
(1) Ministarstvo će na
prijedlog urbanističkog inspektora rješenjem oduzeti suglasnost za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu
za koju se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da ne ispunjava uvjete propisane za
davanje te suglasnosti ili da stručne poslove prostornog uređenja obavlja
protivno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona i/ili
posebnim propisima.
(2) Trgovački sud će u
sudskom registru na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka po
službenoj dužnosti brisati djelatnost obavljanja stručnih poslova prostornog
uređenja.
(3) Prijedlog i rješenje
iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera
u graditeljstvu.
Nadzor
građevinske inspekcije
Članak
295.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim
Zakonom narediti strankama:
– otklanjanje
nepravilnosti,
– zabranu ugradbe
građevnog proizvoda,
– otklanjanje oštećenja
na postojećoj građevini,
– obustavu daljnjeg
građenja građevine,
– uklanjanje izgrađene
građevine ili građevine koja se gradi,
– zabranu uklanjanja
građevine, te
– druge mjere određene
ovim Zakonom.
(2) Građevinski
inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga
članka i u slučaju kada je građevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljišne knjige bez obzira na
vrijeme evidentiranja odnosno upisa.
Otklanjanje
nepravilnosti
Članak
296.
U provedbi inspekcijskog
nadzora građevinski inspektor će sudionicima u gradnji rješenjem narediti da u
primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti.
Zabrana ugradbe
građevnog proizvoda
Članak
297.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor usmenim rješenjem zabranjuje
izvođaču ugradbu građevnog proizvoda za kojeg utvrdi da se ugrađuje bez dokaza
da je uporabljiv.
(2) Obveza izvršenja
usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog priopćenja
stranci.
(3) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka mora se
stranci otpremiti u roku od osam dana od dana donošenja usmenog
rješenja.
(4) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje i zatvara gradilište posebnim
službenim znakom i zapečaćuje oruđa, strojeve i druga sredstva za rad, a
nadležna policijska uprava će udaljiti s gradilišta izvođača, koji izvodi
građevinske radove.
(5) Rješenjem iz stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i uklanjanje
građevine ili njezinog dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradba
je zabranjena, određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe
te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika građevine da će se uklanjanju
građevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana
od dana utvrđenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema
naređenom.
Otklanjanje
oštećenja na postojećoj građevini
Članak
298.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku
građevine da otkloni oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji
opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom
zemljištu u određenom roku te poduzima mjere iz članka 287. ovoga
Zakona.
(2) Rješenjem iz stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i uklanjanje
građevine ili njezinog dijela ako u određenom roku ne otkloni oštećenja i
određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od
trideset dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom roku nije postupio prema
naređenom.
(3) Rješenje iz stavka
1. ovoga članka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne samouprave na čijem se
području nalazi oštećena građevina i nadležnoj policijskoj
upravi.
(4) Smatra se da je
građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u
skladu sa člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima.
(5) Ako se građevina iz
stavka 1. ovoga članka nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili
je građevina upisana u taj Registar ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode,
građevinski inspektor rješenje iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja tijelu
državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara i zaštite
prirode.
(6) Tijelo iz stavka 5.
ovoga članka će u roku od petnaest dana od dana primitka rješenja će u slučaju
građevine koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili
je građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odrediti
vlasniku građevine način i rok otklanjanja oštećenja. Isto tijelo će odlučiti o
mogućnosti uklanjanja građevine koja je kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro
upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ako vlasnik u određenom
mu roku ne otkloni oštećenja.
(7) Rješenjem o
otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga članka, koja
nije upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i
uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način određen od
tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje i način
izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset dana od
dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema
naređenom.
(8) Rješenjem o
otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga članka, koja je
upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i
uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način određen od
tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje način
izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset dana od
dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema naređenom,
koje će se provesti ako to odobri tijelo iz stavka 5. ovoga
članka.
(9) U slučaju građevine
koja je upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske i za koju tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne odobri
uklanjanje, a vlasnik nije otklonio oštećenja, tijelo iz stavka 5. ovoga članka
će provesti taj postupak prema posebnom zakonu.
(10) Građevinski
inspektor naređuje uklanjanje dijela građevine ako je oštećenje na postojećoj
građevini takvo da se uklanjanjem dijela građevine ne narušava mehanička
otpornost i stabilnost preostalog dijela građevine. Ako bi se uklanjanjem dijela
građevine narušila mehanička otpornost i stabilnost preostalog dijela građevine,
građevinski inspektor će narediti uklanjanje cijele
građevine.
Obustava
građenja
Članak
299.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem narediti investitoru,
odnosno vlasniku obustavu daljnjeg građenja građevine:
– ako se građevina ili
njezin dio gradi protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima
građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu,
odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni
i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta, izmjeni i/ili
dopuni građevinske dozvole, a ne radi se o protivnosti opisanoj kao razlog za
uklanjanje građevine ili njezinog dijela iz članka 300. stavka 1. podstavka 2.
ovoga Zakona,
– ako gradi građevinu iz
članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, a nema glavni projekt,
– ako gradi građevinu iz
članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a nema izvedbeni
projekt,
– ako gradi građevinu, a
nije osigurao stručni nadzor građenja,
– ako utvrdi
nepravilnosti u glavnom projektu ili građenju građevine koje mogu ugroziti
ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,
– ako nakon proteka roka
određenog rješenjem iz članka 296. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene
nepravilnosti,
– ako građevinske radove
izvodi osoba koja ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema
posebnom zakonu,
– ako gradi građevinu
nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja rješenja o
uvjetima građenja odnosno izdavanja građevinske dozvole.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1.
ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim
znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za
rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača
koji izvodi građevinske radove.
(3) U slučaju obustave
građenja na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske građevinski inspektor će obavijest o tome dostaviti tijelu državne
uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj
upravi.
Uklanjanje
građevine
Članak
300.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno
vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog
dijela:
– ako se gradi ili je
izgrađena bez konačnog, odnosno pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja,
građevinske dozvole, odnosno bez potvrđenog glavnog
projekta,
– ako se gradi protivno
konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima građenja, građevinskoj dozvoli
odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili
dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta,
odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole,
tako da je vanjska tlocrtna površina građevine, mjerena kao tlocrtna projekcija
najistaknutijih dijelova građevine veća od maksimalno dozvoljene, i/ili nije
poštivana propisana udaljenost obveznoga građevinskog pravca, odnosno
regulacijskog pravca, i/ili je građevina smještena na manjoj udaljenosti od
granice građevne čestice ili druge građevine od najmanje udaljenosti dozvoljene
dokumentom prostornog uređenja i/ili je broj etaža izgrađen veći od dozvoljenog,
u kojem slučaju se smatra građevinom koja se gradi, odnosno koja je izgrađena
bez tih akata,
– ako je izgrađena
protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima građenja,
građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu, odnosno
protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni i/ili dopuni
glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni
građevinske dozvole,
– ako je stanje izvedene
građevine protivno aktu iz članka 241., odnosno aktu iz članka 244. ovoga
Zakona,
– ako tijekom građenja
utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i
stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život
ljudi,
– ako u određenom roku
ne postupi prema članku 238. stavku 3. ovoga Zakona,
– ako je izgrađen za
vrijeme obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava
građenje,
– ako se radi o
građevini oštećenoj ili porušenoj u domovinskom ratu, a Ministarstvo mora,
turizma, prometa i razvitka je izdalo potvrdu da građevinu nije moguće uvrstiti
u projekt obnove ratom oštećenih ili porušenih građevina.
(2) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno
vlasniku narediti uklanjanje:
– privremene građevine
koja nije uklonjena u propisanom roku,
– postojeće građevine
koja nije uklonjena prije građenja zamjenske građevine.
(3) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1.
ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim
znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za
rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača
koji izvodi građevinske radove.
(4) Rješenjem iz stavka
1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor će odrediti rok u kojem je investitor
dužan ukloniti građevinu ili njezin dio.
(5) Rješenjem iz stavka
1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor određuje i način izvršenja
inspekcijskog rješenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora,
odnosno vlasnika građevine da će se uklanjanju građevine, odnosno njezinog
dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja da
investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema naređenom i da će se ukloniti
svi dijelovi građevine izgrađeni nakon donošenja rješenja.
(6) Na temelju rješenja
iz stavka 1. ovoga članka bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja,
uklonit će se i oni dijelovi građevine koji bi nakon uklanjanja dijela građevine
čije je uklanjanje naređeno, mogli biti opasnost za život i zdravlje ljudi,
druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
(7) Na temelju rješenja
iz stavka 1. ovoga članka, osim dijela građevine iz stavka 1. ovoga članka
uklonit će se bez donošenja posebnog rješenja i dio građevine koji nakon
uklanjanja navedenog dijela, ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i
stabilnosti.
(8) U slučaju građevine
koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski
inspektor će prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka zatražiti od
tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara, da odluči o
mogućnosti uklanjanja te građevine ili njezinog dijela.
(9) Rješenje iz stavka
1. ovoga članak građevinski inspektor donosi i u slučaju kada utvrdi da je
potvrđeni glavni projekt izrađen protivno lokacijskim uvjetima iz lokacijske
dozvole.
(10) Iznimno od stavka
1. ovoga članka građevinski inspektor neće investitoru, odnosno vlasniku
narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela (potporni zidovi, podzemne
građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život
ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će
investitoru, odnosno vlasniku narediti izradu projekta sanacije od ovlaštene
osobe. Investitor je takvu građevinu odnosno njezin dio obvezan označiti opasnom
i po izradi projekta sanacije od ovlaštene osobe ukloniti putem ovlaštenog
izvođača tu građevinu odnosno njezin dio sukladno projektu
sanacije.
Zabrana
uklanjanja građevine
Članak
301.
(1) U provedbi
inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru,
odnosno vlasniku zabranu daljnjeg uklanjanja građevine odnosno njezinog dijela
ako se građevina ili njezin dio uklanja bez konačnog, odnosno pravomoćnog akta
kojim se odobrava uklanjanje iz članka 273. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Građevinski
inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta
naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom, a nadležna policijska
uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske
radove.
(3) U slučaju uklanjanja
građevine iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor će rješenje o
uklanjanju dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na znanje, a ako je građevina
upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i tijelu nadležnom za
poslove zaštite kulturnih dobara.
Izvršenje
inspekcijskog rješenja
Članak
302.
(1) Troškovi izvršenja
inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, na zahtjev jedinice lokalne samouprave na čijem se području
provodi izvršenje inspekcijskog rješenja, troškovi izvršenja tog rješenja
namiruju se iz proračuna jedinice lokalne samouprave do naplate od izvršenika.
(3) U slučaju iz stavka
2. ovoga članka troškovi izvršenja rješenja naknađuju se od izvršenika u korist proračuna jedinice lokalne
samouprave.
(4) Ako izvršenik ne postupi po rješenju inspektora iz članka 287.
stavka 1. 297. stavka 1., 298. stavka 1. te 300. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
(5) Radi nesmetanog
izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavka 4. ovoga članka nadležna policijska
uprava prethodno osigurava građevinu, gradilište i pristup na gradilište od
ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog
rješenja.
(6) Troškovi izvršenja
inspekcijskog rješenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz državnog
proračuna.
(7) Građevinski
inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine koji se dostavlja
katastarskom uredu.
Članak
303.
(1) Nakon isteka roka od
deset godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se
izvršiti.
(2) U rok iz stavka 1.
ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za
zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim
protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«,
br. 33/92) do pravomoćnog okončanja toga
postupka.
(3) Izvršenje
inspekcijskog rješenja počinje dostavom rješenja
stranci.
Poništenje
i ukidanje akata po pravu nadzora
Članak
304.
(1) Ako građevinski
inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su aktima kojima se odobrava
građenje, uklanjanje građevine, odnosno izvedeno stanje koji su konačni u
upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, predložit
će Ministarstvu da takav akt poništi po pravu nadzora.
(2) Ako građevinski
inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je
konačna u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona,
predložit će Ministarstvu da takav akt ukine po pravu
nadzora.
V. KAZNENE
ODREDBE
Prekršaji
osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja
Članak
305.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba,
odnosno ovlašteni arhitekt ako izrađuje dokumente prostornog uređenja, a ne
ispunjava propisane uvjete (članak 39.).
(2) Za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
306.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba,
odnosno ovlašteni arhitekt ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana ili
idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole protivno ovom Zakonu i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim propisima (članak 60.
i članak 208.).
(2) Za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može
se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju
od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu
izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
Članak
307.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba,
odnosno ovlašteni arhitekt ako ne imenuje odgovornog voditelja izrade nacrta
prijedloga dokumenta prostornog uređenja i/ili za odgovornog voditelja imenuje
osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 1. i
2.).
(2) Za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može
se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju
od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu
izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
Prekršaji
voditelja izrade
Članak
308.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta
prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 3.
ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta
prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 4.
ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se osoba koja izrađuje nacrt prijedloga
dokumenta prostornog uređenja kao odgovorni voditelj, a ne ispunjava propisane
uvjete (članak 40. stavak 2.).
(4) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj odnosno fizičkoj osobi može se izreći
zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do
šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se
navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5) Voditelj izrade je u
slučaju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u
skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji osobe
ovlaštene osobe za izradu parcelacijskih
elaborata
Članak
309.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena osoba
ako izradi parcelacijski elaborat protivno rješenju o uvjetima građenja,
rješenju o utvrđivanju građevne čestice ili lokacijskoj dozvoli ili detaljnom
planu uređenja (članak 120.)
(2) Za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
310.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno
ovlašteni arhitekt ako onemogući obavljanje pregleda urbanističkog inspektora
ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u
provedbi nadzora (članak 283. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekršaji
investitora
Članak
311.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu
investitora, ako:
– gradi bez pravomoćnog,
odnosno konačnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne, odnosno konačne
građevinske dozvole, potvrđenoga glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i
4.),
– gradi protivno
rješenju o uvjetima građenja, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu rješenja o
uvjetima građenja (članak 233. stavak 1.),
– gradi protivno
potvrđenom glavnom projektu, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog
projekta (članak 234. stavak 1.),
– gradi protivno
građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole
(članak 235. stavak 1.),
– projektiranje,
kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja povjeri
osobama koje ne ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom
zakonu (članak 178. stavak 2.),
– ne osigura stručni
nadzor građenja (članak 178. stavak 3.),
– je izvođač, a stručni
nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje
stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 178. stavak
5.),
– ne ukloni prethodno
izgrađenu građevinu ili njezin dio čije je uklanjanje određeno rješenjem o
uvjetima građenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom
(članak 211. stavak 3. i 4.),
– gradi protivno
rješenju o uvjetima građenja na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega
bitnog zahtjeva za građevinu, a nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo
rješenje o uvjetima građenja nije dostavio izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta
(članak 233. stavak 2.),
– gradi protivno glavnom
projektu na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za
građevinu a nadležno upravno tijelo koje je izdalo potvrdu glavnog projekta nije
potvrdilo izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta (članak 234. stavak
3.),
– ne ishodi akt kojim se
odobrava građenje za građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona (članak
238. stavak 4.),
– ne ukloni građevinu iz
članka 238. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku i prethodno ne izradi
projekt uklanjanja te građevine (članak 238. stavak 3.),
– oštećenu građevinu
vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno
projektu postojećeg stanja građevine (članak 239.),
– ne ukloni privremenu
građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije
izdavanja uporabne dozvole (članak 253. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu
investitora, ako:
– projektantu glavnog
projekta ne povjeri projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor
predviđen glavnim projektom (članak 178. stavak 4.),
– ne odredi glavnog
projektanta (članak 180. stavak 2.),
– ne imenuje glavnog
izvođača radova (članak 183. stavak 2.),
– ne imenuje glavnoga
nadzornog inženjera (članak 187. stavak 2.),
– trajno ne čuva idejni
projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja (članak
191. stavak 3.),
– projektantu idejnog
projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno
građevinske dozvole ne dostavi glavni projekt ili njegov dio radi davanja
mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom u slučaju da
glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta (članak 192. stavak
3.),
– trajno ne čuva glavni
projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom
(članak 192. stavak 5.),
– projektantu pravodobno
ne omogući pregled radova (članak 194.),
– ne gradi na temelju
izvedbenog projekta (članak 198. stavak 2.),
– gradi na temelju
rješenja o uvjetima građenja a nema glavni projekt (članak 249. stavak
2.),
– trajno ne čuva
izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (članak 198. stavak 4.),
– projektantu glavnog
projekta ne dostavi radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s
glavnim projektom, izvedbeni projekt koji taj projektant nije izradio (članak
199. stavak 1.),
– revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela
izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 202. stavak
4.),
– ne osigura
nostrifikaciju projekta propisanu člankom 204. ovoga
Zakona,
– nastavi građenje
građevine nakon donošenja zaključka kojim se odobrava obnova postupka izdavanja
rješenja o uvjetima građenja, odnosno obnova izdavanja građevinske dozvole kojom
je dopušteno građenje te građevine (članak 210. stavak
4.),
– ne zatraži promjenu
investitora u propisanom roku (članak 237. stavak 1.),
– ne prijavi početak,
odnosno nastavak građenja u propisanom roku (članak 249. stavak
1.),
– nema propisani
elaborat iskolčenja građevine (članak 249. stavak 2.,
3. i 4.),
– ne poduzme mjere radi
osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju
prekida građenja (članak 249. stavak 6.),
– trajno ne čuva
dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 5.,6., 8. i 9. ovoga Zakona,
(članak 254. stavak 3.),
– koristi građevinu, a
nadležnom upravnom tijelu nije dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera
(članak 256. stavak 1.),
– koristi građevinu ili
njezin dio bez uporabne dozvole (članak 256. stavak 2. i
3.),
– ne osigura prisutnost
sudionika u gradnji tehničkom pregledu (članak 260. stavak
2.),
– ako ne prijavi početak
pokusnog rada (članak 263. stavak 1.),
– ispitivanje za vrijeme
pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te
djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 263. stavak 2.),
– započne pokusni rad
koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 263. stavak
4.),
– ne postupa s građevnim
otpadom nastalim uklanjanjem na propisani način (članak 274. stavak
1.).
(3) Novčanom kaznom od
15.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i
2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom od
15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 178.
stavka 6. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni nadzor građenja, a ne
ispunjava propisane uvjete, te ako projektira ili obavlja stručni nadzor za
svoje potrebe dva i više puta u razdoblju od pet godina.
(5) Novčanom kaznom iz
stavka 2. ovoga članka kaznit će se pravni sljednik
investitora.
(6) Novčane kazne iz
ovoga članka, u slučaju građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine,
umanjuju se za 50%.
Prekršaji
osobe registrirane za poslove projektiranja
Članak
312.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je izradila
projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja prema posebnom zakonu,
odnosno ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer ako nema pravo uporabe
strukovnog naziva (članak 179. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za
poslove projektiranja ako:
– projekti koje izrađuje
ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako projektirana građevina nije
usklađena s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava bitne zahtjeve i nije usklađena s
odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima (članak 179. stavak
2.),
– je zaposlenik osobe
koja je izvođač na istoj građevini (članak 179. stavak
3.),
– izvedbeni projekt nije
izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak
1.),
– se tijekom građenja
utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih
projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad osobama smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te
poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 17. stavak
1.),
– se tijekom građenja
utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih
projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i
kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više
stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 17. stavak
2.),
– projekt ne sadrži sve
propisane dijelove i nije izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu,
ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona (članak 190.
stavak 3., članak 193. i članak 276.),
– glavni projekt nije u
skladu s idejnim projektom glede lokacijskih uvjeta (članak 192. stavak
2.),
– mišljenje o
neusklađenosti idejnog i glavnog projekta ne dostavi nadležnom tijelu, odnosno
Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu,
građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u
graditeljstvu (članak 192. stavak 4.),
– projektant ne potvrdi
provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik (članak
194.),
– izvedbeni projekt nije
izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak
1.)
– projekti nisu
opremljeni i označeni sukladno članku 200. ovoga Zakona,
– idejni, odnosno glavni
projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja,
potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, nije usklađen s prostornim
planom odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa (članak 208. stavak
1.).
(3) Osoba registrirana
za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je
investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak
313.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se projektant glavnog projekta ako mišljenje
o neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta ne dostavi nadležnom upravnom
tijelu koje je izdalo akt kojim se odobrava građenje, građevinskoj inspekciji i
Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (članak 199. stavak
2.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u projektiranju
sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno usklađen
(članak 180. stavak 1.)
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 312. stavka 2. ovoga
Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
(4) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 312. stavka 2. osobi koja obavlja
projektiranje može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za
projektiranje u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi
put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do
jedne godine.
(5) Projektant je u
slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u
skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji revidenta
Članak
314.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
– obavlja kontrolu
projekata, a nije za to ovlašten (članak 188. stavak 1.),
– obavi kontrolu
projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj
projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u
kojoj je zaposlen (članak 189. stavak 1.),
– projekt ili dio
projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava
zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih
zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva
(članak 189. stavak 2.),
– upisom u građevinski
dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova te pri pregledu izvedbenog projekta
ne izradi dodatak izvješća o kontroli projekta (članak 202. stavak
4.),
– ne sastavi pisano
izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način
(članak 202. stavak 2.).
(2) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja
ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanju od tri do
šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se
navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Osoba ovlaštena za
kontrolu projekta (revident) u slučaju iz stavka 1.
ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim
zakonom.
Prekršaji
pravne osobe ovlaštene za nostrifikaciju
Članak
315.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede
nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 205. stavak
1.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za
nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
– ako projekt ili dio
projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne udovoljava
zahtjevima iz ovoga Zakona (članak 204. stavak 1.),
– na propisani način ne
sastavi izvješće, ne ovjeri projekt i ne izda potvrdu (članak 205. stavak
2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja provede
nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za
nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj
počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od
šest mjeseci do jedne godine.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka i
projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju projekata koji
je obavio nostrifikaciju.
(5) Osoba ovlaštena za
nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru
naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji
izvođača
Članak
316.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu
izvođača ako:
– radove ne izvodi tako
da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje,
boravak i rad u građevinama javne i poslovne namjene (članak 17. stavak
1.),
– radove ne izvodi tako
da je u građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova
moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset
stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti
(članak 17. stavak 2.),
– građevni i drugi
proizvodi koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim
Zakonom i posebnim propisima (članak 18. i članak 182. stavak 1. podstavak
2.),
– ne gradi u skladu s
tehničkim propisima (članak 19.),
– ne gradi u skladu s
aktima kojima se odobrava građenje (članak 182.),
– radove ne izvodi tako
da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 182. stavak
1. podstavak 1.),
– ne ispunjava uvjete za
obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu (članak 181. stavak
2.),
– pristupi građenju
građevine bez pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne građevinske
dozvole, potvrđenog glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i
4.),
– provodi ispitivanje
određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja
bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje,
građenje ili održavanje građevina a nema ovlaštenja (članak
20.).
(2) Uz novčanu kaznu za
prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. 6. i 8. ovoga članka može se
izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od
tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će
se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest
mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za
prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uz novčanu kaznu iz
stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga
članka.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu
izvođača ako:
– ne osigura dokaze o
uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene
opreme po posebnom zakonu, isprave o suglasnosti određenih dijelova građevine
bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (članak 182. stavak 1.
podstavak 3.),
– ako ne sastavi pisanu
izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 182. stavak
1. podstavak 5.),
– ne odredi glavnog
izvođača odgovornog za međusobno usklađenje radova ako u građenju sudjeluju dva
ili više izvođača (članak 183. stavak 2.),
– imenuje glavnog
inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne
ispunjavaju propisane uvjete (članak 183. stavak 6.),
– ako prilikom građenja
povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne
ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova
(članak 182. stavak 1. podstavak 4.),
– ne imenuje inženjera
gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 183. stavak
1.),
– glavni izvođač ne
izvodi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine (članak 183.
stavak 3.),
– gradi protivno odluci
predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 251. stavka 1. ovoga
Zakona,
– ne ogradi, odnosno
zaštiti ili označi gradilište (članak 252. stavak 1.i 2.),
– gradilište ne označi
pločom (članak 252. stavak 4.),
– ne raščisti i uredi
gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 253. stavak
2.),
– ne predvidi i ne
provodi potrebne mjere zaštite (članak 253. stavak 3. i
4.),
– na gradilištu nema
propisanu dokumentaciju (članak 254. i članak 255. stavak 1. i
2.).
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za
prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Uz novčanu kaznu za
prekršaj iz stavka 5. podstavka 1., 5., 9., 11., 12. i 13. ovoga članka pravnoj
i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći zaštitna mjera oduzimanja
dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za
prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja
dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavka 3., 4.,
5., 6. i 8. i stavka 5. podstavka 9., 12. i 13. ovoga članka glavni inženjer
gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
(9) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni inženjer gradilišta za prekršaj iz
članka 183. stavka 4. ovoga Zakona.
(10) Izvođač je u
slučaju iz stavka 1. i 5. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u
skladu s posebnim zakonom.
Prekršaj osobe
registrirane za poslove stručnog nadzora
Članak
317.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi
stručni nadzor ako:
– nadzorni inženjer
prema posebnom zakonu nema pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt
ili ovlašteni inženjer te ne ispunjava uvjete za provedbu stručnog nadzora
građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona
(članak 184. stavak 1.),
– je nadzorni inženjer
zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini (članak 184. stavak
2.),
– građenje nije u skladu
s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno
građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 185. stavak 1.
podstavak 1.),
– ne utvrdi je li glavni
projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine
izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u
slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona (članak
185. stavak 1. podstavak 2.),
– nadzire građenje
građevine koja se gradi bez akata kojima se odobrava građenje (članak 209.
stavak 1., 2. i 4.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za
poslove stručnog nadzora građenja ako:
– ne poduzme mjere da
kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda, proizvoda, opreme i
postrojenja bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta te da bude dokazana na
propisani način (članak 182. stavak 1.),
– ne utvrdi da izvođač,
odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava
uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom (članak
185. stavak 1. podstavak 3.)
– ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje
poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (članak
185. stavak 1. podstavak 4.),
– ne odredi provedbu
kontrolnih postupaka glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja
kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije
sudjelovala u provedbi postupaka izdavanja isprava i dokaza (članak 185. stavak
1. podstavak 5.),
– bez odgađanja ne
upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja,
investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (članak 185.
stavak 1. podstavak 6.),
– ako ne sastavi završno
izvješće o izvedbi građevine (članak 185. stavak 1. podstavak
7.),
– ne upiše način
otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski dnevnik (članak
185. stavak 3.).
(3) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći
zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od
tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći
će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
(4) Osoba ovlaštena za
poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je
investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak
318.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako
stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno usklađen i/ili ako o tome ne
sastavi završno izvješće (članak 187. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni
inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora a istodobno je zaposlen kod
izvođača radova (članak 184. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći
zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od
tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći
će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
(4) Glavni nadzorni
inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi
štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji
vlasnika građevine
Članak
319.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik
građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez
dozvole nadležnoga upravnog tijela (članak 273. stavak
1.).
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik
građevine ako:
– rabi građevinu
suprotno njezinoj namjeni (članak 269.),
– ne održava građevinu
sukladno odredbi članka 270. stavka 2. ovoga Zakona,
– ne poduzme hitne mjere
za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja
građevine (članak 270. stavak 3.),
– održavanje građevine
povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova (članak
271.),
– ne ispunjava uvjete za
održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,
energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini na
propisani način (članak 272. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za
prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Vlasnik građevine u
slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim osobama naknaditi štetu u
skladu s posebnim zakonom.
Članak
320.
(1) Novčanom kaznom u
iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu
investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s građenjem, odnosno
izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom i
pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad (članak
288.).
(2) Uz kaznu za prekršaj
iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja dozvole za
obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen
drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest
mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i
fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
321.
Novčanom kaznom u iznosu
od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik,
odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući provedbu
inspekcijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu
onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji
u svezi s nadzorom (članak 283. stavak 4.).
Članak
322.
Novčanom kaznom od
15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se neopravdano
ne odazovu na tehnički pregled (članak 260. stavak 1.).
Zastara
prekršajnog progona i izvršenja prekršajnih sankcija
Članak 323.
Prekršajni postupak za
prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine
od dana kad je prekršaj počinjen.
Članak
324.
Izrečene prekršajne
kazne ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju proteknu
tri godine, a zastara počinje teći od dana kada je počinitelj prekršaja primio
pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska
odluka postala pravomoćna.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Započeti
postupci i izdane dozvole
Članak
325.
(1) Postupci započeti po
odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o
gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do
stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa
donesenih na temelju tih zakona.
(2) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka postupak izrade i donošenja prostornog plana i/ili njegovih izmjena
i dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona nije objavljena javna
rasprava ili je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci dovršit
će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Stavak 2. ovoga
članka ne odnosi se na postupak izrade i donošenja generalnog urbanističkog
plana.
(4) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka postupak izdavanja lokacijske dozvole za građenje zgrade čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje
isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 600 m na zemljištu na kojemu je izgrađena takva građevina bez
građevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajućeg akta, započet po odredbama
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br.
30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovršit će se po odredbama ovoga
Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom
stanju.
(5) U postupku izdavanja
uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za građevinu
izgrađenu po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona,
utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i
propisima koji su važili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu
građevinu.
Članak
326.
(1) U postupku upisa
građevine u zemljišne knjige započetom do stupanja na snagu ovoga Zakona
primjenjuju se odredbe članka 141. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.).
(2) Danom početka
postupka upisa građevine u zemljišne knjige smatra se datum dostave prijavnog
lista nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.
(3) U postupku upisa
građevine u zemljišne knjige započetom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koja
je upisana u katastarski operat do stupanja na snagu
ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 268., 329.,
330., 331. i 332. ovoga Zakona. U tom slučaju isprave određene ovim člancima kao
uvjet za upis građevine u katastarski operat
predstavljaju uvjet za upis građevine u zemljišne knjige.
Članak
327.
(1) Građenju građevine
za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02.
i 100/04.), a za građenje koje do stupanja na snagu ovoga Zakona nije podnesen
zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, može se pristupiti na temelju glavnog
projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo prema ovom
Zakonu.
(2) Stavak 1. ovoga
članka ne odnosi se na građenje građevina za koje se prema ovom Zakonu izdaje
građevinska dozvola.
Članak
328.
(1) Načelna suglasnost
izdana na temelju ranije važećih zakona u skladu s kojom do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona nije izdana niti jedna građevinska dozvola prestaje važiti
danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Načelne dozvole
izdane na temelju zakona koji je važio do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na
temelju koje nisu u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti podneseni
zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, prestaju
važiti.
(3) Za građenje dijela
građevine određenog načelnom dozvolom odnosno načelnom suglasnošću umjesto
posebne građevinske dozvole određene tom dozvolom odnosno suglasnošću izdaje se
potvrda glavnog projekta prema ovom Zakonu.
Članak
329.
(1) Postupci zadržavanja
u prostoru objekata pokrenuti prema odredbama Zakona o postupanju s objektima
građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne
novine«, br. 33/92.) do stupanja na snagu Zakona o
prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim
planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona
kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno lokacijske
dozvole.
(2) Pravomoćno rješenje
o zadržavanju u prostoru objekata doneseno na temelju Zakona o postupanju s
objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje
(»Narodne novine«, br. 33/92.) smatra se u postupku
donošenja rješenja o izvedenom stanju dokazom da je postojeće stanje zgrade u
skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog
stanja smatra se pravomoćnom lokacijskom
dozvolom.
Izgrađene
građevine i upis u katastarski operat
Članak
330.
(1) Građevina izgrađena
do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne
građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog
tijela.
(2) O vremenu
evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski
ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s
kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski
plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju
dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
godine.
(3) Ako katastarski
ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na
temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o
vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno
tijelo.
(4) Sastavni dio
uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i
preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski
nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici
koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga
uvjerenja.
(5) Za građevinu iz
stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka
1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je
uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga
članka.
(7) Stavak 3. ovoga
članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg
provodi građevinska inspekcija.
Članak
331.
(1) Za izgrađenu
građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta
nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna
dozvola.
(2) Građevina iz stavka
1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je
uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom
građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
Članak
332.
(1) Građevina izgrađena,
rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili
porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata
Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju
pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik
posjeduje:
– projekt prema kojemu
je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
– presliku katastarskog
plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja
(situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
– dokaz da je građenje,
odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom
oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i
graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne
vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
(2) Građevina čija je
građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena ili je nedostupan
uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja,
te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi
odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra se izgrađenom
na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik
posjeduje:
– potvrdu da je
građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je
nedostupan,
– snimku postojećeg
stanja građevine i
– presliku katastarskog
plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja
(situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
(3) Građevina koju
Država kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne
državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96.,
124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i 90/05.),
smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin
vlasnik posjeduje:
– snimku postojećeg
stanja,
– presliku katastarskog
plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja
(situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i
– dokaz da je građevina
kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne
skrbi.
(4) Za građevinu iz
stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izdaje se uporabna
dozvola.
(5) Građevina iz stavka
1., 2. i 3. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloženi dokumenti propisani tim
stavcima.
Članak
333.
(1) Za izgrađenu
građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do
dana stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole nadležno upravno
tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za
uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom
dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
(2) Uvjerenje iz stavka
1. ovoga članka ne može se izdati za izgrađene građevine u vezi kojih je u
tijeku postupak građevinske inspekcije.
(3) Stavak 1. ovoga
članka ne odnosi se na izgrađene građevine za koje je do stupanja na snagu ovoga
Zakona građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4) Građevina iz stavka
1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je
uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili uvjerenje iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
334.
(1) Rješenje za
obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u građevini iz članka 330., 331. i
332., odnosno članka 333. ovoga Zakona može se izdati ako su uz zahtjev za
izdavanje tog rješenja priložene isprave potrebne za upis te građevine u
katastarski operat.
(2) Dokumentaciju iz
članka 330., 331., 332. i 333. ovoga Zakona vlasnik građevine i nadležno upravno
tijelo dužni su trajno čuvati.
Obavljanje
stručnih poslova
Članak
335.
Pravne osobe
registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i ovlašteni
arhitekti koji samostalno obavljaju te poslove, koji su ispunili uvjete za
obavljanje tih poslova propisane Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne
novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.)
i Pravilnikom o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova
prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06 i
53/06) nastavljaju s radom kao osobe odnosno ovlašteni arhitekti koji imaju
suglasnost prema ovom Zakonu.
Članak
336.
Osobe ovlaštene za
obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na temelju propisa koji
su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova
za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.
Obavljanje
stručnih i upravnih poslova
Članak
337.
Savjet prostornog
uređenja Republike Hrvatske osnovan prema Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne
novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.)
nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.
Članak
338.
(1) Ministar će
imenovati privremenog ravnatelja Zavoda u roku od trideset dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
(2) Privremeni ravnatelj
obavit će pripreme za početak rada Zavoda i podnijeti prijedlog za upis u sudski
registar.
(3) Ministar će
imenovati predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od šezdeset dana
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od trideset dana
Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda.
(4) Upravno vijeće
Zavoda dužno je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda u roku od
šest mjeseci od dana njihova imenovanja.
Članak
339.
(1) Danom početka rada
Zavoda prestaje s radom Zavod za prostorno planiranje u sklopu
Ministarstva.
(2) Danom početka rada
Zavod preuzima službenike, poslove i druga materijalno-tehnička sredstva Zavoda
za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(3) Sredstva osigurana u
Državnom proračunu za tekuću godinu za rad i sredstva za plaće službenika Zavoda
za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva ustupaju se
Zavodu.
Članak
340.
(1) Vlada je dužna
donijeti uredbu iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar je dužan
donijeti pravilnike iz članka 209. stavka 5. i 38. stavka 4. ovoga Zakona
najkasnije u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3) Ministar je dužan
donijeti pravilnike iz članka 5. stavka 4., članka 14. stavka 2., članka 15.
stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 20. stavka 3. i stavka 4., članka 47.
stavka 5., članka 58. stavka 4. i stavka 5., članka 186. stavka 2., članka 188.
stavka 4., članka 195., članka 201., članka 203., članka 206., članka 253.
stavka 2., članka 259. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 272. stavka 1.,
članka 281. stavka 2. i članka 288. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije u roku od
dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada je dužna
uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 30/05. i 24/07.) s odredbama ovoga Zakona u roku od
trideset dana od dana prestanka rada Zavoda za prostorno planiranje u sklopu
Ministarstva.
(5) Ministar je dužan
uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva s uredbom iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest
dana od dana stupanja na snagu te uredbe.
Članak
341.
(1) Županijski odnosno
Gradski zavod za prostorno uređenje ustrojen na temelju Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98.,
61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom do početka rada zavoda za prostorno
uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim
Zakonom.
(2) Županije i Grad
Zagreb dužni su osnovati zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada
Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Članak
342.
(1) Dana 1. siječnja
2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzimaju
službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u
županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i
građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog
uređenja i građenje sukladno ovom Zakonu, svatko sa svojeg područja, a u skladu
s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova sjedišta županija,
odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 129/05.).
(2) Veliki grad koji
nije sjedište županije preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te
arhiv dosadašnje ispostave ureda državne uprave u županiji koja je ustrojena na
njegovom području, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja
lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu
dokumenata prostornog uređenja i građenje.
(3) Veliki grad koji je
sjedište županije, grad sjedište županije i županija preuzimaju službenike,
poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave iz sjedišta
županije, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i
građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog
uređenja i građenje, prema sporazumu koji sklapaju gradonačelnik i župan, u
pravilu ovisno o omjeru broja predmeta iz prethodne tri
godine.
(4) Županija preuzima
službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ispostava ureda državne
uprave u županiji, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja
lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu
dokumenata prostornog uređenja i građenje, osim službenika, poslova, uredske i
druge opreme te arhiva koje u skladu s odredbama ovoga Zakona preuzima veliki
grad i grad sjedište županije.
(5) O sporu u vezi s
preuzimanjem službenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva iz stavka 1.,
2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada na prijedlog čelnika Središnjega
državnog ureda za upravu.
(6) Do 1. siječnja 2008.
godine poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata
vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje nastavljaju
obavljati uredi državne uprave u županijama.
Članak
343.
(1) Županije, veliki
gradovi i gradovi sjedišta županije, koji prema ovom Zakonu obavljaju poslove
izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje
dužni su osigurati materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete
osim za plaće službenika te ostale uvjete za učinkovito i ekonomično obavljanje
tih poslova od 1. siječnja 2008. godine, vodeći računa da navedeni poslovi
ostanu što je moguće bliže građanima.
(2) Županije su dužne
osigurati obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata
prostornog uređenja i građenje barem u onim mjestima u kojima se ti poslovi
obavljaju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Sredstva za plaće
službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije
osiguravaju se u državnom proračunu u istom iznosu koji je osiguran u Državnom
proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu i ustupaju se županijama, velikim
gradovima i gradovima sjedištima županija.
Članak
344.
(1) Županije, veliki
gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su svoje statute, odluke i druge opće
akte, a osobito akte o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem redu svojih upravnih
tijela, uskladiti s ovim Zakonom do 1. prosinca 2007.
(2) Županije, veliki
gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su rasporediti preuzete službenike na
radna mjesta s danom 1. siječnja 2008.
Članak
345.
Poslove gospodarenja
nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavlja
poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području.
Dokumenti
prostornog uređenja i praćenja stanja u prostoru
Članak
346.
(1) Dokumenti prostornog
uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga
Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom
Zakonu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Generalni
urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.
(3) Prostorni planovi
(bivših) općina i odluke o građevinskim područjima ostaju na snazi do 31.
prosinca 2007.
(4) Dokumenti prostornog
uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te
staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom
Zakonu.
(5) Programi mjera za
unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
Članak
347.
(1) Općine i gradovi
koji još nisu donijeli prostorni plan uređenja općine, odnosno grada dužni su to
učiniti najkasnije do 31. prosinca 2007.
(2) Na području općine,
odnosno grada koja ne donese prostorni plan uređenja općine i grada do 31.
prosinca 2007. ne mogu se izdavati rješenja o uvjetima građenja i lokacijske
dozvole, osim za građevine planirane prostornim planom
županije.
Članak
348.
(1) Prostorni planovi
unutar ZOP-a i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja koji do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz članka
39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s
odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje ZOP.
(2) Odluku o usklađenju
iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće bez provođenja
javne rasprave.
(3) Općine i gradovi
dužni su za prostorne planove iz stavka 1. ovoga članka ishoditi suglasnost
Ministarstva najkasnije do 31. ožujka 2008.
(4) Prostorni planovi iz
stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u neizgrađenom dijelu građevinskog
područja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.
(5) Prostorni plan iz
stavka 1. ovoga članka za koji nije data suglasnost iz
stavka 3. ovoga članka prestaje važiti 1. travnja 2008.
Pravilnici
Članak
349.
Do stupanja na snagu
propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o davanju i
oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
(»Narodne novine«, br. 21/06. i
53/06.),
– Pravilnik o službenoj
iskaznici inspektora urbanističke inspekcije Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Odluka o općinama koje
mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem (»Narodne
novine«, br. 163/04.),
– Pravilnik o
određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne
novine«, br. 86/04. i 138/04.),
– Pravilnik o uvjetima
koje mora ispunjavati županijski odnosno gradski zavod za prostorno planiranje
za obavljanje poslova izrade prostornih planova (»Narodne novine«, br. 104/98.),
– Pravilnik o sadržaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, br.
106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.) i
– Pravilnik o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (»Narodne novine«, br. 29/83.,
36/85. i 42/86.).
Članak
350.
Do stupanja na snagu
propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o uvjetima i
mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
(»Narodne novine«, br. 89/06. i
139/06.),
– Pravilnik o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine«, br. 151/05.),
– Pravilnik o stručnom
ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove
graditeljstva (»Narodne novine«, br.
82/05.),
– Pravilnik o načinu
zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (»Narodne novine«, br. 2/05.),
– Pravilnik o
ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih
proizvoda (»Narodne novine«, br.
1/05.),
– Pravilnik o službenoj
iskaznici inspektora građevinske inspekcije Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Pravilnik o
jednostavnim građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna (»Narodne
novine«, br. 138/04. i 28/06.),
– Pravilnik o tehničkom
pregledu građevine (»Narodne novine«, br.
108/04.),
– Pravilnik o vrsti i
sadržaju projekta za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),
– Pravilnik o kontroli
projekata (»Narodne novine«, br.
89/00.),
– Pravilnik o načinu
obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00. i 99/02.),
– Pravilnik o uvjetima i
načinu vođenja građevnog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),
– Pravilnik o uvjetima i
mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata (»Narodne novine«, br. 2/00. i 89/00.),
– Pravilnik o
materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika
(»Narodne novine«, br. 2/00.) i
– Pravilnik o
nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br. 98/99.
i 29/03.)
Tehnički
propisi
Članak
351.
Do stupanja na snagu
propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Tehnički propis za
dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, br.
3/07.),
– Tehnički propis o
sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (»Narodne
novine«, br. 3/07.),
– Tehnički propis za
zidane konstrukcije (»Narodne novine«, br.
1/07.),
– Tehnički propis za
prozore i vrata (»Narodne novine«, br.
69/06.),
– Tehnički propis za
betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 101/05. i
85/06.),
– Tehnički propis o
uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«,
br. 79/05., 155/05. i 74/06.) i
– Tehnički propis za
cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br.
64/05. i 74/06.).
Priznata
tehnička pravila
Članak
352.
Tehnička pravila koje je
Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su važili do 8. listopada
1991., kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke specifikacije propisuju
tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju koji utječu na
bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju ako nisu u suprotnosti s
odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga
Zakona.
Prestanak
važenja propisa
Članak
353.
(1) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju (»Narodne
novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i
100/04.), osim odredbi članka 8. stavka 2. i 3. i članka 8.a koje prestaju
važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja
obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja od strane ovlaštenih arhitekata
koji stručne poslove prostornog uređenja obavljaju u vlastitom
uredu.
(2) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04), osim odredbi:
– članka 19., 20., 21.,
22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 187., 188., 215., 216. i 217.
koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju
pitanja građevnih proizvoda,
– članka 36. stavka 4.,
članka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članka 41. i 42., članka 43. stavka
4., članka 45. stavka 4., članka 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57.,
58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205., 206., 207. i 214. koje
prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja
obavljanja poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja i djelatnosti
građenja,
– članka 86. stavka 1.
koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 105. stavka 2.
ovoga Zakona,
– članka 116. točke 4. i
5. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 209. stavka 5.
ovoga Zakona,
– članka 225. stavka 2.
osim u dijelu koji se odnosi na članak 40. Zakona o gradnji (»Narodne novine«,
br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) koje prestaju
važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 201. ovoga
Zakona.
(3) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prestanku važenja Zakona o postupanju
s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje
(»Narodne novine«, br. 33/95.).
(4) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o postupanju s objektima građenim
protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«,
br. 33/92.).
(5) Uredba o određivanju
građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 6/00. i 68/03.) ostaje na snazi do stupanja na snagu
propisa iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
– Uredba o javnoj
raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, br. 101/98.),
– Uredba o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, br. 128/04.),
– Pravilnik o načinu
vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije
(»Narodne novine«, br. 1/98.).
Stupanje na snagu
Zakona
Članak
354.
Ovaj Zakon stupa na
snagu 1. listopada 2007., osim članka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na
snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa:
350-01/07-01/01
Zagreb, 6. srpnja
2007.
HRVATSKI
SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v.
r.